Send documents on email

Članovi ekspertske grupe za morsku geologiju (MGEG) pružaju visokokvalitetne informacije i savjete donosiocima odluka odgovornim za evropska mora , kao i vodeću ulogu u pitanjima od globalnog značaja. Naglasak MGEG-a stavlja se na međusektorska pitanja kao što je održiva upotreba prirodnih resursa, klimatske promjene, mapiranje staništa, prirodne opasnosti i dugoročno održavanje baza podataka. Grupa promovira morske geološke informacije i tumačenja kao temeljni uvjet za sve aktivnosti koje se odvijaju u evropskim morima.

Održavanje suradnje između pomorskih odjela organizacija Evropskog geološkog zavoda presudan je zadatak misije grupe. Na nacionalnom nivou, sve države članice EU uvele su politike za poboljšanje bolje integracije nauke o moru, čiji su pokretači uglavnom akcioni planovi i direktive EU. Važno je da države članice EU razviju strategije utemeljene na prekograničnoj suradnji, posebno u morskom okruženju. Na ovaj način, MGEG osigurava da donositelji odluka u EU budu na raspolaganju visokom nivou stručnosti i informacija o morskoj geologiji za održivo korištenje morskih resursa, na temelju pune potpore na nacionalnoj razini i aktivne suradnje s drugim naučnim disciplinama.

Skupina je razvila dugoročnu strategiju, koja se uklapa u sveobuhvatnu pomorsku strategiju Europske komisije, a doprinijela je nekoliko projekata koje financira EK. U svom dokumentu „Znanje o moru 2020: pomorski podaci i promatranje za pametan i održiv rast“ objavljenom 2010. godine, EK je iznijela slučaj za koordiniraniji pristup prikupljanju podataka o moru.

Pristup podacima i tumačenjima trenutno su dostupni putem projekata Evropske mreže za promatranje i pomorstvo ( EMODnet ) i Geo-Seas projekata. Program EMODnet pomorske odjele geoloških istraživanja stavlja u središte pružanja geoloških savjeta i informacija EK. MGEG je također aktivan u inicijativama poput razvoja europske infrastrukture geoloških podataka, EuroGeoSurveys North Atlantic Group ( NAG ) i u Međunarodnoj radnoj grupi za mapiranje Atlantskog dna, koja je osnovana nakon europsko-američko-kanadskog sporazuma o suradnji o istraživanju Atlantskog okeana. Grupa nastavlja gledati prema van kako bi razvila multidisciplinarnu suradnju s morskim biološkim, okeanografskim / hidrografskim, fizičkim, kemijskim i arheološkim zajednicama, koje čine glavne pružatelje naučnih informacija za evropsku morsku zajednicu.

Iako nam je nevidljivo, morsko dno je jednako raznoliko i spektakularno kao i naš krajolik. Planinski lanci, klisure, ponornice i kontinentalne police predstavljaju niz topografija i morskih biotopa, a pružaju nam i širok spektar resursa. U mnogim dijelovima Evrope, offshore sektor nije samo izvor nafte i plina, već također pruža lokacije za instalacije obnovljivih izvora energije i ima potencijal za dobivanje mineralnih resursa i mjesto za odvajanje ugljičnog dioksida. Velika područja morskog dna u Evropi ostaju neomarirana na nivou detalja koji nam pomaže da bolje iskoristimo i zaštitimo ranjive dijelove morskog okoliša. Zbog složenosti topografije i procesa koji utječu na morsko dno, teško je na primjer predvidjeti tipove staništa koja se mogu pojaviti u područjima koja su loše mapirana.

Obalno područje je područje u kojem su ljudske aktivnosti imale najveći utjecaj na morsko okruženje, jer veliki broj ljudi živi blizu obale, a mnoge naše industrije nalaze se u blizini luka. Obalno područje, poput morskog okruženja, također ima raznolike krajolike - od pješčanih i šljunčanih plaža do visokih stjenovitih litica. Mnoga obalna područja zaštićena su kao jedinstvena područja geo-nasljeđa i georaznolikosti. Ponašanje obale kao odgovor na promjenu nivoa mora također ima veliki utjecaj na buduće odluke o planiranju.

Dinamično okruženje može uzrokovati geoopasnosti. Sumatra-andamanski cunami koji se dogodio u Indijskom okeanu 2004. godine ili ogromni tsunami dogodio se u Japanu 2011. godine, podsjeća nas da seizmički događaji na morskom dnu mogu imati razarajući utjecaj na obalu. Također, podmorski klizišta mogu se širiti na kopnu ili stvoriti cunami s katastrofalnim rezultatima. Sve je veća potražnja za korištenjem obalnog područja i morskog dna širom Evrope. Ribarstvo, akvakultura, nafta i plin i infrastruktura obnovljivih izvora energije, vađenje pijeska i šljunka, brodarstvo i mnoge druge morske aktivnosti natječu se, ponekad u prilično ograničenim morskim područjima. Da bi se osiguralo da visokokvalitetne informacije budu dostupne donosiocima odluka za održivu upotrebu morskih resursa, potrebne su precizne i pouzdane informacije. Danas je ta potreba važnija nego ikad prije.

S novim tehnikama snimanja mogu se otkriti tajne morskog dna. Bolje razumijevanje morskog okoliša može rezultirati detaljnijim kartama i boljim razumijevanjem procesa koji su aktivni u evropskim morima.

Izvor:   http://www.eurogeosurveys.org/expertgroups/marine-geology/