Pošalji dokument na e-mail

S prvim mjesecima pandemije COVID-19 koji su iza nas, svi se još uvijek navikavamo na “novo normalno”. Bez obzira da li smo po struci nastavnici, istraživači, umjetnici ili nešto drugo psiholozi savjetuju:

Postaviti prioritete. Možemo napraviti plan akcije tako što ćemo odrediti svoj radni i lični prioritet i onda odlučiti šta možemo delegirati, a šta odgoditi, kaže dr. Laura Boxley sa Univerziteta Ohio. Briga o sebi treba biti dio naše svakodnevnice, što će nam dati snagu i omogućiti da se adekvatno postavimo pred izazov ovog vremena.

Pridržavati se rutine. Ovo se posebno odnosi na one koji rade od kuće. Oni npr., mogu oblačiti radnu odjeću iako ne odlaze u kancelariju. Na ovaj način, odnosno izvođenjem tog i sličnih rituala, “vraćamo” osjećaj normalnosti u nenormalim okolnostima.

Potrebno je ograničiti gledanje vijesti. Stalno provjeravanje vijesti ili društvenih medija može uzrokovati nepotrebne nevolje, te je preporučljivo ograničiti ovu aktivnost.

Vježbati i praktikovati tehnike opuštanja. Šetnja, brzo hodanje, trčanje, joga, pilates, sve ovo je korisno…... Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili 75 minuta visokog intenziteta sedmično za odrasle osobe.

“Pratiti” potencijalne znakove nevolje u sebi. Čak i nakon što se kriza ublaži, postoji mogućnost od izgaranja ili čak post-traumatskog stresnog poremećaja. Važno je voditi računa o znakovima koje nam tijelo šalje (napetost mišića, stegnuta vilica, ubrzan rad srca ili pritisak u grudima). Ostali znakovi izgaranja uključuju razdražljivost, nedostatak empatije ili nemogućnost povezivanja sa drugima.

Važnost povezivanja s drugima. U situaciji kao što je ova, nismo više u prilici da sečesto uživo viđamo sa prijateljima ili rodbinom diljem svijeta. Koristeći online tehnologije (Zoom, Skype) i socijalno distanciranje više nije prepreka čestim “susretima”.

Izvori:

APA Services, Inc. Self-Care Resources

APA’s Self-Care Resource Center