Pošalji dokument na e-mail

Pandemija koronavirusne bolesti (COVID-19) izazvala je prekid obrazovanja za 1,6 milijardi djece i mladih širom svijeta i prijeti da pogorša već postojeću krizu učenja. Oko 500.000 djece i mladih u Bosni i Hercegovini bilo je pogođeno zatvaranjem ustanova predškolskog, školskog i univerzitetskog obrazovanja širom zemlje sredinom ožujka 2020. godine. Iako se negativni učinci zatvaranja škola na život djece i mladih svakodnevno dokumentuju na globalnom nivou, temeljita procjena dugoročnih posljedica pandemije tek predstoji. 

Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih naroda (UNESCO) i Fond Ujedinjenih naroda za djecu u Bosni i Hercegovini (UNICEF u BiH)  proveli su u lipnju 2020. godine Brzu procjenu stanja i potreba – Obrazovanje u Bosni i Hercegovini (faza II) s ciljem sticanja uvida u trenutnu situaciju i potrebe u sektoru obrazovanja u kontekstu pandemije COVID-19. Podaci su prikupljeni od 15 nadležnih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini putem upitnika, uz stopostotni odaziv. Prikupljeni podaci se odnose na razdoblje od sredine ožujka do sredine lipnja 2020. godine. Cilj izvješća je da obezbijedi informacije na osnovu kojih će UN i obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini formulirati svoje odgovore na pandemiju COVID-19. Izvješće se može koristiti za daljnje analize i djelovanje na osnovu preporuka.

Obrazovne vlasti uključile su većinu djece u online nastavu – osnovni pristup online nastavi imalo je 99 posto djece i mladih u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Ali, uprkos tome, u BiH i dalje postoje djeca i mladi koji nisu bili uključeni u nastavni proces, te djeca i mladi bez adekvatnog pristupa informaciono-komunikacionim tehnologijama (IKT) i internetu. Romska djeca su u nesrazmjerno većoj mjeri pogođena ovim problemom i čine najmanje 6 posto  ukupnog broja djece koja nemaju pristup IKT-u i internetu. Iako u visokom obrazovanju nisu zvanično zabilježeni slučajevi studenata bez pristupa online nastavi, obrazovne vlasti bi zbog mogućeg nedostatka podataka trebale dodatno ispitati ovaj nalaz. Predškolci čine najveću grupu koja tokom obustave rada obrazovnih ustanova nije imala pristup online učenju, nije pohađala svoju odgojno-obrazovnu ustanovu. Naime, između sredine ožujka i sredine svibnja 2020. godine pohađanje predškolskog odgoja i obrazovanja tokom obustave rada predškolskih ustanova prekinulo je čak 82 posto djece. Ovaj sektor je posebno ranjiv imajući u vidu činjenicu da je prije pandemije predškolske ustanove pohađalo samo 25 posto djece u Bosni i Hercegovini.

Nadležne obrazovne vlasti na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini odlučile su se za specifične lokalne mehanizme osiguranja kvaliteta obrazovanja tijekom pandemije COVID-19. Iako su u pojedinim područjima zauzeti slični pristupi, postoje razlike u primijenjenim mehanizmima za osiguranje kvaliteta obrazovanja, koje su detaljnije obrađene u samoj procjeni. S obzirom na to da je u Bosni i Hercegovini sektor obrazovanja visoko decentraliziran, prisutna je velika raznolikost pristupa online nastavi i ne postoji jedinstvena platforma za online učenje. Škole su u najvećem broju slučajeva za online učenje koristile jednostavne komunikacijske alate, a samo su pojedine obrazovne vlasti svojim prosvjetnim radnicima pružale mogućnost za obuku u toj oblasti.

Sigurno otvaranje škola može predstavljati novi izazov za obrazovne vlasti jer iziskuje višesektorsko strateško planiranje, odmjeravanje zdravstvenih rizika uz istovremeno osiguranje kvaliteta obrazovanja, kontinuitet učenja te adekvatno i prilagođeno finansiranje obrazovanja zasnovano na specifičnim potrebama. Procjenom je utvrđena tendencija smanjivanja proračuna za obrazovni sektor radi preusmjeravanja budžetskih sredstava u druge pogođene sektore.

Sukladno Ciljevima održivog razvoja (SDG) 4 – Kvalitetno obrazovanje i 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast, prioritetima za pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i svim relevantnim strateškim dokumentima o obrazovanju na svim administrativnim razinama, ovo izvješće iznosi preporuke za planiranje odgovora i oporavka od pandemije COVID-19 od strane UN-a, obrazovnih vlasti te drugih relevantnih tijela vlasti i zainteresiranih strana u Bosni i Hercegovini. 

Preporuke su grupisane u četiri glavne kategorije: a) pristup obrazovanju, b) kvalitet obrazovanja, c) siguran povratak u škole i d) adekvatno financiranje obrazovanja. Preporuke su dodatno podijeljene s obzirom na to kome su namijenjene: a) obrazovnim i relevantnim vlastima u BiH i b) naporima UN-a za odgovor i oporavak.

Izvor: Smanjenje uticaja pandemije COVID-19 na učenje djece i mladih: Brza procjena

stanja i potreba - obrazovanje u Bosni i Hercegovini -  faza II, UNICEF Bosna i Hercegovina i UNESCO Bosna i Hercegovina, avgust 2020.