Send documents on email

Pandemija koronavirusne bolesti (COVID-19) izazvala je prekid obrazovanja za 1,6 milijardi

djece i mladih širom svijeta i prijeti da pogorša već postojeću krizu učenja. Oko 500.000 djece i mladih u Bosni i Hercegovini bilo je pogođeno zatvaranjem ustanova predškolskog, školskog i univerzitetskog obrazovanja širom zemlje sredinom marta 2020. godine. Iako se negativni učinci zatvaranja škola na život djece i mladih svakodnevno dokumentuju na globalnom nivou, temeljita procjena dugoročnih posljedica pandemije tek predstoji. 

Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO) i Fond Ujedinjenih nacija za djecu u Bosni i Hercegovini (UNICEF u BiH)  proveli su u junu 2020. godine Brzu procjena stanja i potreba – Obrazovanje u Bosni i Hercegovini (faza II) s ciljem sticanja uvida u trenutnu situaciju i potrebe u sektoru obrazovanja u kontekstu pandemije COVID-19. Podaci su prikupljeni od 15 nadležnih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini putem upitnika, uz stopostotni odaziv. Prikupljeni podaci se odnose na period od sredine marta do sredine juna 2020. godine. Cilj izvještaja je da obezbijedi informacije na osnovu kojih će UN i obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini formulisati svoje odgovore na pandemiju COVID-19. Izvještaj se može koristiti za daljnje analize i djelovanje na osnovu preporuka.

Obrazovne vlasti uključile su većinu djece u online nastavu – osnovni pristup online nastavi imalo je 99 posto djece i mladih u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Ali, uprkos tome, u BiH i dalje postoje djeca i mladi koji nisu bila uključeni u nastavni proces, te djeca i mladi bez adekvatnog pristupa informaciono-komunikacionim tehnologijama (IKT) i internetu. Romska djeca su u nesrazmjerno većoj mjeri pogođena ovim problemom i čine najmanje 6 posto  ukupnog broja djece koja nemaju pristup IKT-u i internetu. Iako u visokom obrazovanju nisu zvaničnozabilježeni slučajevi studenata bez pristupa online nastavi, obrazovne vlasti bi zbog mogućeg nedostatka podataka trebale dodatno ispitati ovaj nalaz. Predškolci čine najveću grupu koja tokom obustave rada obrazovnih ustanova nije imala pristup online učenju, nije pohađala svoju odgojno-obrazovnu ustanovu. Naime, između sredine marta i sredine maja 2020. godine pohađanjepredškolskog odgoja i obrazovanja tokom obustave rada predškolskih ustanova prekinulo je čak 82 posto djece. Ovaj sektor je posebno ranjiv imajući u vidu činjenicu da je prije pandemije predškolske ustanove pohađalo samo 25 posto djece u Bosni i Hercegovini.

Nadležne obrazovne vlasti na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini odlučile su se za specifične lokalne mehanizme osiguranja kvaliteta obrazovanja tokom pandemije COVID-19. Iako su u pojedinim oblastima zauzeti slični pristupi, postoje razlike u primijenjenim mehanizmima za osiguranje kvaliteta obrazovanja, koje su detaljnije obrađene u samoj procjeni. S obzirom na to da je u Bosni i Hercegovini sektor obrazovanja visoko decentralizovan, prisutna je velika raznolikost pristupa online nastavi i ne postoji jedinstvena platforma za online učenje. Škole su u najvećem broju slučajeva za online učenje koristile jednostavne komunikacijske alate, a samo su pojedine obrazovne vlasti svojim prosvjetnim radnicima pružale mogućnost za obuku u toj oblasti.

Sigurno otvaranje škola može predstavljati novi izazov za obrazovne vlasti jer iziskuje višesektorsko strateško planiranje, odmjeravanje zdravstvenih rizika uz istovremeno osiguranje kvaliteta obrazovanja, kontinuitet učenja te adekvatno i prilagođeno finansiranje obrazovanja zasnovano na specifičnim potrebama. Procjenom je utvrđena tendencija smanjivanja budžeta za obrazovni sektor radi preusmjeravanja budžetskih sredstava u druge pogođene sektore.

U skladu s Ciljevima održivog razvoja (SDG) 4 – Kvalitetno obrazovanje i 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast, prioritetima za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i svim relevantnim strateškim dokumentima o obrazovanju na svim administrativnim nivoima, ovaj izvještaj iznosi preporuke za planiranje odgovora i oporavka od pandemije COVID-19 od strane UN-a, obrazovnih vlasti te drugih relevantnih organa vlasti i zainteresovanih strana u Bosni i Hercegovini. 

Preporuke su grupisane u četiri glavne kategorije: a) pristup obrazovanju, b) kvalitet obrazovanja, c) siguran povratak u škole i d) adekvatno finansiranje obrazovanja. Preporuke su dodatno podijeljene s obzirom na to kome su namijenjene: a) obrazovnim i relevantnim vlastima u BiH i b) naporima UN-a za odgovor i oporavak.

Izvor: Smanjenje uticaja pandemije COVID-19 na učenje djece i mladih: Brza procjena

stanja i potreba - obrazovanje u Bosni i Hercegovini -  faza II, UNICEF Bosna i Hercegovina i UNESCO Bosna i Hercegovina, avgust 2020.