Send documents on email

Mnogo svjetskih centara koji se bave klimom su već donijeli svoje preliminarne izvještaje o stanju klime u 2021.godini. SMO je konsolidovala te izvještaje i donjela objedinjeni izvještaj koji će u aprilu 2022 biti objavljen kao verifikovana verzija stanja klime u 2021.godini. SMO je sažetak stanja klime dala kroz kratke i svima razumljive poruke u slikovnom prikazu:

https://youtu.be/PiR6TnAx36E

Iako su prosečne globalne temperature privremeno smanjene usled događaja La Ninja 2020-2022, 2021. je i dalje bila jedna od sedam najtoplijih godina u istoriji, prema šest vodećih međunarodnih baza podataka koje je konsolidovala Svetska meteorološka organizacija. Očekuje se da će se globalno zagrijavanje i drugi dugoročni trendovi klimatskih promjena nastaviti kao rezultat rekordnih nivoa gasova staklene bašte koji zadržavaju toplotu u atmosferi.

Prosječna globalna temperatura 2021. bila je oko 1,11 (± 0,13) °S iznad predindustrijskih (1850-1900) nivoa. 2021. je 7. uzastopna godina (2015-2021) u kojoj je globalna temperatura bila preko 1°S iznad predindustrijskih nivoa, prema svim bazama podataka koje je prikupio SMO.

SMO koristi baze podataka (zasnovane na mjesečnim klimatološkim podacima sa osmatračkih mesta i brodova i plutača u globalnim morskim mrežama) koje je razvila i održava : United States National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), NASA’s Goddard Institute for Space Studies (NASA GISS), the United Kingdom’s Met Office Hadley Centre and the University of East Anglia’s Climatic Research Unit (HadCRUT), and the Berkeley Earth group.)

SMO takođe koristi skupove baze podataka za ponovnu analizu iz Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i njegove Kopernikus  službe za klimatske promjene (European Centre for Medium Range Weather Forecasts and its Copernicus Climate Change Service,) i Japanske meteorološke agencije (JMA). Reanaliza kombinuje milione meteoroloških i morskih osmatranja, uključujući i satelite, sa dodatnim vrednostima iz modela da bi se proizvela potpuna reanaliza atmosfere. Kombinacija osmatranja sa modelovanim vrednostima omogućava procenu temperatura u bilo koje vreme i na bilo kom mestu širom sveta, čak i u oblastima sa retkim podacima kao što su polarni regioni.

Služba za klimatske promjene Kopernikus procijenila je da je 2021. bila peta najtoplija godina u historiji, ali samo neznatno toplija od 2015. i 2018. NOAA i  Berkeley Earth su otkrili da je 2021. bila nominalno 6. najtoplija godina. NASA’s Goddard Institute for Space Studies (NASA GISS) i the University of East Anglia’s Climatic Research Unit (HadCRUT),  su 2021. efektivno izjednačeni za 6. najtopliju godinu. Podaci reanalize Japanske meteorološke agencije (JMA) rangiraju 2021. kao nominalno sedmu najtopliju godinu. Male razlike između ovih skupova podataka ukazuju na marginalne greške za izračunavanje prosječne globalne temperature.

Podaci o temperaturi biće uključeni u konačni izvještaj SMO o stanju klime u 2021. koji će biti objavljen u aprilu 2022. Ovo uključuje informacije o svim ključnim klimatskim indikatorima i odabranim klimatskim uticajima, i ažurira privremeni izvještaj objavljen u oktobru 2021. godine povodom COP26.

Pariški sporazum nastoji zadržati povećanje globalne prosječne temperature na nivou znatno ispod 2°S iznad predindustrijskih nivoa, dok nastavlja nastojanja da se povećanje temperature ograniči na 1,5°S iznad predindustrijskih nivoa. Prosječna globalna temperatura od 1,11 °S iznad predindustrijskih (1850-1900) nivoa, već se približava donjoj granici povećanja temperature koju Pariski sporazum nastoji da spreči.

La Ninja se odnosi na veliko hlađenje površinskih temperatura okeana u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Tihom okeanu, zajedno sa promjenama u tropskoj cirkulaciji atmosfere. Obično ima suprotan uticaj na vremenske prilike i klimu u odnosu na El Ninjo. La Ninja ima privremeni efekat globalnog hlađenja, koji je obično najjači u drugoj godini događaja.

SMO koristi šest međunarodnih baza podataka kako bi osigurao najsveobuhvatniju, autoritativnu procenu temperature. Isti podaci se koriste u godišnjim izvještajima o stanju klime koji informišu međunarodnu zajednicu o globalnim klimatskim indikatorima.

Rangiranje pojedinačnih godina treba posmatrati u dugoročnom kontekstu, posebno zato što su razlike između pojedinih godina ponekad marginalne. Od 1980-ih, svaka decenija je toplija od prethodne. Očekuje se da će se ovo nastaviti.

Najtoplijih sedam godina bilo je od 2015. godine, a 2016., 2019. i 2020. su bile prve tri. Izuzetno snažan događaj El Ninjo desio se 2016. godine, što je doprinelo rekordnom globalnom prosečnom zagrevanju.

„Uzastopni događaji La Ninja znače da je zagrevanje 2021. bilo relativno manje izraženo u poređenju sa prethodnim godinama. Uprkos tome, 2021. je i dalje bila toplija od prethodnih godina pod uticajem La Ninje. Ukupno dugoročno zagrevanje kao rezultat povećanja gasova staklene bašte je sada daleko veće od varijabilnosti globalnih prosečnih temperatura iz godine u godinu uzrokovanih prirodnim klimatskim faktorima, rekao je generalni sekretar SMO, prof. Peteri Talas (Prof. Petteri Taalas).

„Godina 2021. biće upamćena po rekordnoj temperaturi od skoro 50°S u Kanadi, uporedivoj sa vrednostima izmjerenim u vrućoj pustinji Sahare u Alžiru, izuzetnim padavinama i smrtonosnim poplavama u Aziji i Evropi, kao i suši u nekim delovima Afrike i Južne Amerike. Uticaji klimatskih promjena i opasnosti u vezi sa vremenskim prilikama imali su promjenljive i razorne uticaje na zajednice na svakom pojedinom kontinentu“, rekao je prof. Talas.

Temperatura je samo jedan od pokazatelja klimatskih promena. Drugi uključuju koncentracije gasova staklene bašte, sadržaj toplote u okeanu, pH okeana, globalni srednji nivo mora, glacijalnu masu i obim morskog leda.

Sve izrečeno se može sažeti u slikovne poruke SMO koju možete pogledati i na linku:

https://youtu.be/PiR6TnAx36E