Send documents on email

11. veljače obilježava se Međunarodni dan žena u znanosti, prilika da se istakne važnost ženskog doprinosa u razvoju suvremene znanosti. Kroz povijest, žene su često bile ključne za suvremeni svijet znanosti i civilizacije, ali njihova imena rijetko se spominju izvan uskog kruga povjesničara znanosti.

Financijska ovisnost, ograničenja u obrazovanju i društvene predrasude često su otežavale ženama da ostvare svoj puni potencijal u znanstvenim karijerama. Tek od nedavno, žene znanstvenice su počele dobivati zasluženo mjesto u povijesti znanosti i antologijama koje istražuju njihovu ulogu.

Ipak, borba za ravnopravnost žena u znanosti još nije završena. Kvazinaučne rasprave o biološkoj prikladnosti žena za znanstvene karijere i dalje se vode, dok su rodne uloge i kulturni kontekst i dalje ključni faktori koji utječu na sudjelovanje žena u znanosti.

Povodom Međunarodnog dana žena u znanosti, želimo istaknuti neke od briljantnih bosanskohercegovačkih znanstvenica:

Marija Kon (1894-1987) prva žena doktorica znanosti u Bosni i Hercegovini.

Vera Šnajder (1904-1947), prvi znanstveni rad iz oblasti matematike koji je objavio neko iz BiH, sudjelovala u osnivanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu;

Smilja Mučibabić (1912-2006) titula doktorice bioloških znanosti na Univerzitetu u Cambridgeu. Jedna od osnivačica Prirdno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.

Zulejka Popović (1930-1991) pročelnica Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta, Autorica preko 100 znanstvenih radova, osnivačica Službe za dječiju alergologiju i imunologiju.

Jela Grujić Vasić (1923-2009) dekanesa Farmaceutskog fakulteta 1982-1988. godine. Objavila 195 znanstvenih radova.

Herta Kuna (i922-2009) filologinja i historičarka, u svom dugogodišnjem znanstvenom radu opisala je korpus srednjevjekovne bosanske književnosti, kao i korpus franjevačke pismenosti.

Slavica Krneta (1927-2010) akademkinja, dala je veliki doprinos razvoju pravne znanosti u BiH.

Jelena Berberović (1938-2017) autorica brojnih radova iz gnoseologije, prodekanesa Filozofskog fakulteta.

Nada Ler-Sofronović (1941-20220) imala je vodeću ulogu u drugom talasu feminizma na području bivše Jugoslavije,

čija su imena svjedočanstvo njihovog velikog doprinosa znanosti.

Svim znanstvenicama i ženama koje rade u znanosti čestitamo njihov dan!