Pošalji dokument na e-mail

Tridesetak europskih sportskih, ali i drugih nevladinih udruga, među kojima su brojni nacionalni sportski savezi, potpisalo je zajednički dokument pod nazivom “Stajalište o utjecaju krize COVID-19 na sportski sektor”.

U dokumentu je apostrofirana važnost sporta za ekonomiju Evropske unije (udio sporta u BDP-u je 279,7 milijardi eura ili 2,12 posto ukupnog BDP-a EU) jer sportski sektor generira svaki 47. euro i osigurava posao svakom 37. zaposleniku u EU.

Istaknute su i činjenice o utjecaju pandemije koronavirusa na sistem sporta te segmenti sporta koji su najviše pogođeni posljedicama aktuelne krize.

Predložen je akcioni plan za krizu, odnosno mjere za podršku sportskom sektoru (zaštita radnih mjesta, porezne olakšice, zajmovi klubovima za očuvanje likvidnosti, stimuliranje inovativnih programa, uspostava javnog i privatnog fonda solidarnosti, preusmjeravanje na nacionalne i EU izvore financiranja).

Među potpisnicama su Europski olimpijski komitet kao i desetak nacionalnih olimpijskih komiteta - Njemačke, Italije, Belgije, Danske, Finske, Norveške, Portugala, Češke, Luksemburga, Hrvatske…

Osim njih, među potpisnicima dokumenta su i brojne kontinentalne sportske federacije - nogometna (UEFA), košarkaška (FIBA Europe), rukometna (EHF), odbojkaška (CEV), ragbijaška (RUGBY Europe), ali i nacionalne sportske federacije, poput Njemačkog nogometnog saveza (DFB).

Zaključeno je, između ostalog, da je za održivost javnog i privatnog sportskog sektora na Starom kontinentu od presudne važnosti pomoć i podrška evropske inicijative pod nazivom “Potpora ublažavanju rizika od nezaposlenosti u vanrednim situacijama (SURE), ali i ostalih inicijativa na nacionalnom i evropskom nivou, a posebno onih izravno povezanih s mjerama za ublažavanje posljedica pandemije Coronavirusa.

Mjere za podršku sportskom sektoru:

• Osigurati da sportski sektor bude prihvatljiv za dobivanje podrške za zaštitu radnih mjesta, zaposlenih i samozaposlenih u riziku od gubitka posla i prihoda
• Ublažiti pravila o tržišnoj konkurenciji, kao što je otprije slučaj u nekim drugim sektorima, kako bi se omogućilo uvođenje poreznih olakšica za osobe i organizacije koje promovišu sportske aktivnosti
• Stimulisati inovativne programe (industrijska modernizacija) za sportske kompanije kako bi se mogle nositi s trenutnim društvenim izazovima
• Davati zajmove za osiguranje likvidnosti sportskih klubova i drugih udruženja kroz postojeće financijske instrumente Evropske unije (npr. Evropska investicijska banka) ili iz novih instrumenata koji će biti uspostavljeni kao odgovor na krizu
• Preusmjeriti određene nacionalne i EU izvore financiranja, s naglaskom na Evropske strukturne i investicijske fondove, na djelovanje kojim se promoviše dobrobit građana, uključujući sport i tjelesne aktivnosti
• Uspostaviti javni i privatni fond solidarnosti za amaterske sportske klubove i saveze i njihove zaposlenike, uključujući trenere, honorarce i samozaposlene s kojima imaju posebne ugovore
• Stvoriti nove vidove financiranja kao inovativne načine za promociju sporta i tjelesnih aktivnosti dok su ljudi ograničeni na boravak u svojim domovima
• Pomoći školama i nastavnicima tjelesnog odgoja da nastave vježbati s učenicima putem digitalnih medija koji su uspješni i sigurni (i potiču inovativnost)
• U konačnici, stimulisati zdravi način života u radnoj populaciji, bilo da rade od kuće ili u uredu, na način da se uvedu inovativna rješenja za poticanje na bavljenje tjelesnim aktivnostima.