Pošalji dokument na e-mail

U skladu sa inicijativom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije  1.prosinac - Svjetski dan AIDS-a već treću deceniju obilježava se sjećanjem na one koji su izgubili živote u borbi sa  ovom bolešću. Cilj je podići svijest javnosti i ukazati na javnozdravstveni značaj HIV-a i AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranog dijagnosticiranja, liječenja i brige za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima. Također, cilj je dati doprinos smanjenju stigme i diskriminacije, kao i zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.

            U ovogodišnjoj poruci povodom Svjetskog dana AIDS-a Michel Sidibé, izvršni ravnatelj UNAIDS-a i zamjenik Generalnog tajnika UN-a stavlja NAGLASAK NA OSNOVNO LjUDSKO PRAVO - PRAVO NA ZDRAVLjE- TE NA IZAZOVE S KOJIM SE SUSREĆU OSOBE SA HIV-OM U OSTVARENjU OVOG PRAVA. On naglašava da se UN ciljevi za održivi razvoj, uključujući i cilj globalnog zaustavljanja epidemije AIDS-a do 2030. godine, neće moći ostvariti ako ljudi ne mogu ostvarivati svoja prava na zdravlje.  Pravo na zdravlje je usko povezano sa nizom drugih prava, među kojima su i prava  na dostojanstveno stanovanje i obrazovanje, zdrave uslove na radnom mjestu, zdrav okoliš i dr.

            Pravo na zdravlje, između ostalog,  znači da nijedna osoba ne može imati veće pravo na zdravstvenu zaštitu od drugih, znači postojanje odgovarajuće zdravstvene infrastrukture, kvalitetne i odgovarajuće zdravstvene usluge. Danas se odgovor na  AIDS zasniva na osnovnom ljudskom pravu na zdravlje i socijalno blagostanje, te na  pojačanom naporu za bolje globalno razumijevanje HIV-a, njegovo  preveniranje i liječenje.

            2017. godina predstavlja značajan korak u smislu ispunjavanja zacrtanih ciljeva  90–90–90  u tretmanu  kao i eliminisanju AIDS do 2030.godine.  Skoro  21 milion ljudi u svijetu danas živi  sa HIV-om i na tretmanu je, broj smrtnih slučajeva je u opadanju u mnogim dijelovima svijeta. Međutim, u Istočnoj Europi i centralnoj Aziji bilježi se porast  novih HIV infekcija skoro 60% u odnosu na 2010. godinu,  a broj smrtnih slučajeva od AIDS-a istovremeo je u porastu za 27 %.  I dalje je prisutan neravnomjeran pristup tretmanu za HIV inficirane osobe, naročito u Zapadnoj i Centralnoj Africi, te je i dalje neophodno zalagati se da se osigura pravo na zdravlje za sve, bez obzira na mjesto življenja.

HIV u  Bosni i Hercegovini:                                     

            Bosna i Hercegovina se i dalje smatra zemljom sa niskom stopom  prevalencije HIV-a (manje od 0,1%), međutim postoje brojni riziko faktori koji u bilo kojem trenutku mogu dovesti do drastičnog povećanja ove stope. Od prvog registrovanog slučaja AIDS-a 1986. godine pa do kraja  studenog 2016. godine, u Bosni i Hercegovini je registrirano 325 HIV pozitivnih osoba, a kod 150 osoba se razvio AIDS. Od ukupnog broja registriranih, HIV virusom je zaraženo 270 muškaraca i 52 žene (za 3 osobe nema podataka o spolu).

            Iako se broj  HIV novoinficiranih slučajeva u posljednjih nekoliko godina kretao između 22 i 24 godišnje, prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Pododjela za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,  do kraja studenog  2017. godine  u Bosni i Hercegovini  je registrirano svega 11 novih HIV infekcija od čega se u 2 slučaja razvio AIDS. Svi novoregistrirani slučajevi su muškarci. U 2017.godini  nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od AIDS-a.

U proteklih deset godina Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije je u Bosnu i Hercegovinu, u svrhu prevencije i rane dijagnoze te adekvatnog liječenja HIV-a i AIDS-a, uložio je značajna nepovratna sredstva. Uz sufinansiranje Globalnog fonda te ućešće i finansiranje institucija iz zdravstvenih i drugih sektora u Bosni i Hercegovini, saradnju sa organizacijama civilnog društva, te uz podršku UNDP-a, uspostavljena je kvalitetna prevencija HIV infekcija i rani početak liječenja, te je tako Bosna i Hercegovina zadržala najnižu stopu zaraženosti HIV-om u regionu jugoistočne Evrope.

            Od 2016. godine Bosna i Hercegovina više ne spada u kategoriju zemalja koje mogu aplicirati za grantove Globalnog fonda, te je na institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine odgovornost da u skladu sa mogućnostima i potrebama, mobiliziraju sredstava i implementiraju ključne aktivnosti identificirane Planom tranzicije za nastavak prevencije, liječenja i njege HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2015-2017, kako bi se niska stopa novih HIV infekcija zadržala na dosadašnjoj razini.

            U Planu tranzicije su identificirane ključne intervencije kako bi se zadržali postignuti rezultati i kako ne bi došlo do porasta novih infekcija HIV-a, čije bi liječenje bilo onda puno skuplje za zdravstvene sustave u Bosni i Hercegovini, nego investicija u prevenciju, ranu dijagnozu i brzi početak liječenja i tretmana.

            Osim dijagnostike i liječenja HIV i AIDS-a koji su uključeni u zdravstvene sustave u Bosni i Hercegovini, ključne identificirane intervencije koje nisu pokrivene zdravstvenim uslugama iz zdravstvenog osiguranja, odnose se na programe smanjenja štete i aktivnosti nevladinog sektora u pristupu teško dostupnim i ugroženim grupama.