Zahtjev za prijem u državljanstvo Bosne i Hercegovine lice koje smatra da je od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu podnosi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, putem Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. 

Zahtjev se predaje na protokol Ministarstva i uz zahtjev se prilažu originali sljedećih dokumenata:

a) izvod iz matične knjige rođenih;

b) dokaz o državljanstvu zemlje porijekla;

c) izvod iz matične knjige vjenčanih, odnosno dokaz o slobodnom bračnom stanju;

d) dokaz o prijavljenom boravku u Bosni i Hercegovini;

e) preporuku o tome da je prijem određenog lica od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu od jednog od navedenih subjekata:

1) Nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine

2) Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine

3) Vlade Federacije Bosne i Hercegovine

4) Vlade Republike Srpske

5) Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

6) Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine

7) Privredne komore Republike Srpske

8) Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine

9) Registtrovanih sportskih saveza na nivou Bosne i Hercegovine

f) dokaze iz kojih proizilazi osnovanost zahtjeva za prijem u državljanstvo Bosne i Hercegovine.

g) Uvjerenje o nekažnjavanju u zemlji porijekla

h) Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka u zemlji porijekla

i) dokaz o dovoljnom poznavanju jednog od jezika i pisma u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini

j) dokaz o izmirenim poreskim obavezama u Bosni i Hercegovini i zemlji porijekla, uz dokaz da ima obezbijeđen stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili da je u stanju da obezbijedi pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za sopstveno izdržavanje

k) izjavu o prihvatanju pravnog sistema i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine

Napomene:

Pravnu važnost u Bosni i Hercegovini, na osnovu važećih bilateralnih ugovora, imaju javne isprave izdate od nadležnih organa u sljedećim državama: Hrvatskoj, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Kipru, Libiji, Mađarskoj, Mongoliji, Poljskoj, Rumuniji, Ruskoj Federaciji, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji.

Za dokumente stranih država sa kojima Bosna i Hercegovina nema zaključen bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava, potrebna je dodatna nadovjera od strane nadležnih organa (Apostille pečat), uključujući i notarsku punomoć, izjave i prijevode javnih isprava.

Za dokumenta iz država sa kojima BiH nema zaključen navedeni bilateralni sporazum, niti su te države članice Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961. godine, potrebna je puna legalizacija stranih dokumenata (nadovjera nadležnih organa strane države  sa nadovjerom nadležnog DKP BiH u stranoj državi).

Ministarstvo civilnih poslova, kao obrađivač predmeta, priprema i kompletira dokumentaciju i predmet prosljeđuje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na odlučivanje o zahtjevu.