Razmatranja (analize) DRR programa na polovini perioda implementacij sa učešćem relevantnih aktera

Program Smanjenje rizika od katastrofa (DDR) za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini (BiH) finasira Vlada Švajcarske i Ujedinjene nacije (UN), a implementiraju ga UN agencije: UNDP, UNICEF, UNESCO, UNFPA i FAO u partnerstvu sa domaćim institucijama vlasti.  Prva faza programa implementirana je od 2019. i trajaće do 2022. godine. Program ima zadatak uvođenja i operacionalizacije integrisanog modela upravljanja rizicima od katastrofa i unapređenja kvaliteta života na lokalnom nivou, kao odskočne daske za uvođenje upravljanja smanjenjem rizika od katastrofa u BiH korištenjem pristupa odozdo na gore. Cilj je adresiranje prioriteta upravljanja rizicima od katastrofa identifikovanim od strane 10 jedinica lokalne uprave i različitih aktera u nekoliko sektora: zaštita i spašavanje, socijalna zaštita i zaštita djece, te zdravstvo i poljoprivreda, na način da se unaprijede mehanizami koordinacije pri upravljanju rizicima od katastrofa, kao i kroz afirmaciju procesa strateškog planiranja koji uvažavaju informisanost o rizicima sa fokusom na najranjivije grupe stanovništva.

Pored evidentnih privrednih gubitaka i štetnih posljedica po ljudske živote, katastrofe predstavljaju značajan trošak za razvoj, pošto se resursi koji se koriste za odgovor na katastrofe i oporavak mogu iskoristiti za investicije u infrastrukturu, socijalnu zaštitu i zaštitu djece, te zdravstvo i obrazovanje. Ovaj pristup zahtjeva prelaz na višesektorsko strateško planiranje upravljanja rizicima od katastrofa, podržano odgovarajućim finansiranjem mjera upravljanja rizicima i stalno investiranje u ljudske i institucionalne kapacitete u različitim razvojnim sektorima, kako bi se obezbjedilo da upravljanje rizicima od katastrofa ima određeni nivo garantovanih resursa. Zbog svega toga, postoji potreba za promocijom razvojno orijenisanog upravljanja rizicima od katastrofa u BiH i za jačanjem kapaciteta lokalnih vlasti radi unapređenja strateškog i regulatornog okvira i integrisanja više sektora u pristup upravljanja rizicima od katastrofa u koji će ujedno biti uključeni svi nivoi vlasti.

Konsultantske aktivnosti obavljene su tokom prve faze Zajedničkog Programa Švajcarske i UN-a sa ciljem pružanja podrške i fokusom na najranjivije kategorije stanovništva i zajednice sa visokim rizikom u BiH, te radi pripreme i adaptacije na rizike od katastrofa i šokove u različitim razvojnim sektorima. Upravljanje rizicima od katastrofa predviđa razmatranje (analizu) programa polovinom perioda implementacije kako bi se sumirao napredak i identifikovale korektivne akcije u vezi sa predstojećom implementacijom.

Proces razmatranja programa organizovan je u formatu jednodnevnog on-line sastanka na kojem su učestovali predstavnici resornih ministarstava, javnih institucija i lokalnih vlasti uključenih u Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini - DRR program. Nakon pozdravne riječi i predstavljanja svrhe i ciljeva sastanka, učesnicima je predstavljen dosadašnji tok implementacije programa sa osvrtom na ključne izazove i rezultate.

Potom su učesnici pozvani da se u polučasovnim diskusijama osvrnu i da daju svoje  mišljenje u pogledu sljedećih tema:

1. Napredak u pogledu postizanja postavljenih ciljeva, pravovremenost / odgađanje planiranih procesa;
2. Rezultati, faktori uspjeha i “uska grla”;
3. Relevantnost i kvalitet podrške obezbjeđene u okviru programa;
4. Prijedlozi za izmjene / prilagođavanje programskih aktivnosti, u cilju prevazilaženja identifikovanih uskih grla;
5. Spremnost i nivo u kojem svaki uključeni akter može nezavisno nastaviti sa implementacijom aktivnosti u okviru programa. 

U metodološkom smislu, svaka od 5 tema podrazumijevala je otvorenu diskusiju i razmjenu mišljenja sa kratkim sumiranjem zaključaka i glavnih nalaza. Od učesnika je zatraženo da pri iznošenju mišljenja o dosadašnjoj dinamici saradnje i prijedlozima za unapređenje DRR programa povedu posebnog računa o dimenziji multisektorske saradnje između različitih aktera uključenih u implementaciju, s obzirom da su ciljevi i rezultati programa takođe imaju multisketorski efekt i da jedino kroz saradnju različitih aktera mogu dugoročno ostvariti očekivani rezultati.

Nalazi i zaključci

• Svaka kriza predstavlja priliku da se stvari pokrenu i obavljaju brže i kvalitetnije. Aktuelna kriza, pandemija Covida-19, kao i druga krizna dešavanja, još više naglašavanju važnosti zajedničkog i multisektorskog djelovanja u domenu smanjenja rizika od katastrofa.

• Pojedine aktivnosti na DRR programu su zbog objektivnih okolnosti morale da budu odložene, ali nisu otkazane. U narednom periodu, biće potrebno uložiti dodatni napor kako bi se sve planirane aktivnosti uspješno implementirale do kraja programa i kako bi doprinijele ostvarenju ciljeva programa.

• Po pitanju školskih odbora, učesnici su se usaglasili da se u programskom dokumentu pod terminom “školski odbor” podrazumijeva odbor u okviru lokalne zajednice koji će se baviti problemima bezbjednosti u školama i ne treba ga poistovjetiti sa istoimenim upravnim organom formalno uspostavljenim u skladu sa zakonom.

• Promocija DRAS-a veoma je važna aktivnost. Plan promocije je pripremljen i promocija će uslijediti u narednom periodu prema predstavnicima institucija i prema javnosti, čim se za to stvore odgovarajuće pretpostavke.

• Postoji potreba uvažavanja nivoa nadležnosti koje imaju lokalne zajednice i koncipiranja programskih aktivnosti u skladu sa ovim nadležnostima, uz uključivanje institucija višeg nivoa u programske aktivnosti. 

Preporuke

• Preporučuje se organizovati zajednički sastanak sa svih 10 gradonačelnika i načelnika JLS uključenih u DRR program, a ne samo sa novoizabranim. Ovo je važno kako bi se polovinom implementacije programa svi zajednički  informisali o statusu programa i obezbjedili podršku za njegovu implementaciju, na sličan način kao što je to učinjeno i sa predstavnicima lokalnih DRR platformi prilikom ovog sastanka.

• Sastanke sličnog formata sa predstavnicima lokalnih DRR platformi poželjno je održavati češće, barem jednom mjesečno, radi kvalitetnije razmjene informacija, intenziviranja projektnih aktivnosti, te nadoknađivanja svega onog što je propušteno tokom protekle godine.

• Primjenu metodologije izrade planova postupanja za škole potrebno je usaglasiti sa svim relevantnim institucijama. Nema potrebe da se vode dva paralelna procesa, jedan koji će voditi institucije i drugi kojim će se baviti organizacije.

• Potrebno je harmonizirati metodologije za izradu procjene rizika u jedinicama lokalne samouprave[1].

• Preporučuje se da se nadležne institucije aktivnije angažuju na podršci implementaciji programa, kao i da se obezbijede neophodni preduslovi za prenos i održivost rezultata/alata razvijenih u okviru programa na institucije.