Send documents on email

Oko 60% vode za piće u Europskoj uniji potječe iz podzemnih voda, a u nekim zemljama Europe to je jedini izvor pitke vode. Gdje možemo naći podzemne vode, koliki su resursi, primjećujemo li promjene kvaliteta (trendove) u vremenu i prostoru i kako osiguravamo dovoljno visokokvalitetnih podzemnih voda za buduće generacije i ekosisteme?

Kojim putem i kojom brzinom teče podzemna voda, kako podzemne vode komuniciraju s površinskim vodama i ekosustavima (močvare, rijeke, jezera, prijelazne i obalne vode) i kako se naše potrebe za dobrom pitkom vodom sukobljavaju sa potrebama intenzivne poljoprivrede i flore i fauna u zaštićenim ekosustavima? Šta prijeti budućim zalihama vode i kako ih možemo zaštititi?

To su pitanja koja su hidrogeologu stalno na umu.
Većina podzemnih voda je visokokvalitetna voda za piće koja je prirodno filtrirana kroz stijene kroz koje prolazi. Ovaj protok podzemnih voda je relativno spor i vrijeme zadržavanja u podzemlju može trajati i desetine hiljada ili čak miliona godina. Podzemne vode su osjetljive na dugotrajno onečišćenje industrijskim, poljoprivrednim ili domaćim otpadom i procjednim vodama. Ovo je onečišćenje teško i skupo sanirati. Stoga, kako bi zaštitili podzemne vode i zajamčili njihov najviši kvalitet, Europska geološka istraživanja neprestano prate i proučavaju protok podzemne vode, kvalitet i rizike od onečišćenja.

Utjecaji klimatskih promjena na podzemne vode nisu ograničeni na nedostatak vode u zemljama južne Evrope, već rezultiraju i značajno promijenjenim sezonskim režimima otapanja snijega, vlažnijih zima, sušnijih ljeta i dužih razdoblja suša, kao i poplava podzemnih voda u drugim dijelovima Evrope . Također se pokazalo da sekundarni utjecaji klimatskih promjena , izazvani ljudskim prilagodbama u energetskoj i vodenoj politici, imaju potencijalno velike utjecaje na resurse podzemnih voda. Primjer sekundarnih utjecaja je promjena prakse korištenja zemljišta , uključujući povećanje proizvodnje energetskih usjeva, što je već dovelo do povećanja koncentracije azota u podzemnim vodama zbog povećane upotrebe gnojiva u nekim područjima u Evropi. Ostali negativni efekti mogu uključivati ​​veću primjenu i koncentraciju pesticida i sve veće potrebe za vodom koje utječu i na kvalitet i na količinu vode.
Sljedeći je primjer intenzivnije korištenje podzemlja u odnosu na energetsku politiku i ublažavanje klimatskih promjena , na primjer naglim povećanjem skladišta toplotne energije vodonosnika u Europi, skladištenja CO2 i istraživanja nekonvencionalnih fosilnih goriva poput plina iz škriljevca. Ove inicijative mogu pomoći u ublažavanju klimatskih promjena, ali mogu imati i potencijalne štetne učinke na količinu i kvalitet podzemne vode, ovisno o hidrogeološkom okruženju. Stoga postoji snažna potreba za boljim razumijevanjem kako će mjere ublažavanja klimatskih promjena utjecati na količinu i kvalitet podzemnih voda, kao i na receptore podzemnih voda kao što su ekosustavi, površinske vode i apstrakcije pitke vode.

Izvor:      https://www.eurogeosurveys.org/expertgroups/water-resources/