Pošalji dokument na e-mail

Svake godine 4. februara obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka. To je jedinstvena inicijativa čiji je cilj podići svijest o prevenciji, dijagnosticiranju i mogućnostima liječenja ove globalne epidemije modernog doba.

Najbitnija karakteristika je ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje prerastaju svoje uobičajeno okruženje i mogu se proširiti (metastazirati) na druge organe, što je najčešći uzrok smrti kod oboljelih osoba. Ukoliko se dovoljno rano otkrije, veće su šanse za ozdravljenje.

Najbolji pokazatelj toga je brojka koja govori da je tokom 2012. od raka u svijetu umrlo 12,7 miliona ljudi, ali se ona, u posljednje četiri godine drastično povećala, pa je prošle od malignih neoplazmi evidentirano 16 miliona smrtnih slučajeva.

Bosna i Hercegovina još nema zajednički registar oboljelih od malignih neoplazmi. Evidenciju vode entiteti. U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kažu kako godišnje od raznih oblika karcinoma oboli oko 5.000 ljudi. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, tokom 2015. registrirano je 4.550 umrlih, od čega 2.593 muškarca i 1.957 žena.

Kako bi se smanjio rizik obolijevanja od zloćudnih bolesti Međunarodna agencija za istraživanje raka preporučuje na primarnoj razini, izbjegavanje pušenja i duhanskog dima, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću i održavanje normalne tjelesne težine, umjerenost u alkoholu te zdravu prehranu uz dovoljno voća i povrća.

Na sekundarnoj razini započeta su 3 Nacionalna programa za rano otkivanje zloćudnih bolesti: raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice.

I konačno, tercijarna prevencija, na državnoj razini, može se postići povećanjem dostupnosti odgovarajuće zdravstvene skrbi i donošenjem adekvatnih smjernica za liječenje i praćenje bolesnika.

Uzroci najveće smrtnosti kod muškaraca su rak pluća i bronha, prostate i debelog crijeva, a kod žena prednjače maligne neoplazme dojke, bronha i pluća te jetre i intrahepatalnih žučnih vodova.

Iako se u najvećem postotku (čak preko 75%) ne zna razlog iz kojeg nastane rak, neki rizični faktori su identificirani. Poznato je da je nastanak raka posljedica međudjelovanja genetskih i okolišnih faktora, kao i da postoje nepromjenjivi faktori , na koje ne možemo uticati, ali koje možemo mijenjati.

Samo rano prepoznat i otkriven zloćudni tumor može biti uspješno liječen i zato su vrlo važni programi sekundarne prevencije, odnosno ranog otkrivanja raka. Značajan iskorak u razvijenom svijetu postignut je mogućnošću ranog otkrivanja raka pluća korištenjem CT-a pluća s minimalnom dozom zračenja (tzv. "low dose CT" – LDCT).

Unatoč golemom tehnološkom napretku, snažnoj integraciji umjetne inteligencije, povezivanju rezultata i ishoda liječenja, i nadalje će ostati presudan utjecaj kliničkog iskustva i znanja. Stoga moramo učiniti maksimum u suradnji svih sudionika u procesu dijagnostike i liječenja, omogućiti protok stručnjaka, znanja i informacija te kao društvo prepoznati i pozicionirati centre u kojima će oboljeli imati najveću šansu u borbi protiv zloćudne bolesti. 

Značajan porast broja oboljelih od zloćudnih bolesti je neminovan u skoroj budućnosti, a naša je obaveza da zajedničkim, partnerskim odnosom svih sudionika u zdravstvenoj skrbi osiguramo što ranije otkrivanje zloćudne bolesti, a oboljelima što kvalitetniji i duži život.