Send documents on email

Promatranja Zemlje prikupljaju podatke o sistemima planete. Oni postaju sve sofisticiraniji i putem daljinskog istraživanja i putem in situ instrumenata, podržavajući naše sposobnosti praćenja i procjene stanja i promjena u okolišu.

Ova posmatranja Zemlje pokazuju koliko brzo mijenjamo planetu i društvo. Od gustoće naseljenosti do intenziteta uragana, naše aktivnosti značajno utječu na rizike od katastrofe. Da li nam ovi podaci pomažu u prepoznavanju i rješavanju temeljnih uzroka katastrofa?

Rizik od katastrofe uključuje opasnost i ranjivost. Opasnost može biti zemljotres, oluja ili klizište, između ostalog. Nema sumnje da klimatske promjene uzrokovane ljudima brzo dovode do porasta nivoa mora, zakiseljavanja okeana i promjene vremena. Rekonstruiramo prošle eone da bismo ilustrirali opseg i brzinu današnjih pomaka.

Katastrofe, međutim, nisu uzrokovane opasnostima, već ranjivostima, misleći na to gdje ljudi žive, kako žive, sredstva za život, infrastrukturu i izloženost opasnostima. Promjene na ranjivostima su također brze, širokog opsega i uočljive. Mjere se prisilna kretanja stanovništva, gubici ekosistema i širenje nesigurnih naselja, što stvara mračnu sliku. 

Smještanje ljudi bilo gdje bez odgovarajuće infrastrukture, usluga i podrške stvara katastrofe - čak i bez ekstremne opasnosti po okoliš. Shodno tome, radije izbjegavamo pojam „prirodna katastrofa“ jer su katastrofe koje dolaze iz ranjivosti uzrokovane čovjekom.

Da li uočljivi brojevi ugroženosti - ljudi, ekosistema, infrastrukture i aktivnosti za život - dopunjuju portret rizika od katastrofe? Mogu li promatranja Zemlje obuhvatiti dugoročne političke procese koji stvaraju i održavaju ranjivosti, uključujući zašto su ljudi u izloženim situacijama?

Ako bismo uspjeli uhvatiti strah od napada u evakuacijskom centru, onda bismo mogli izmjeriti koliko ljudi donosi rodne odluke da ostanu kod kuće dok oluja splasne ili vulkan izbije, jer se u skloništu osjećaju nesigurno. Da imamo broja beskućnika u stvarnom vremenu, tada bismo vidjeli da su oni obično zaboravljeni jer rijeka poplavi njihov grad.

Koji bi satelit ili bespilotna letjelica mogli pratiti etničko, kastno ili invalidno iskustvo ljudi koji traže posao kako bi izdržavali porodicu, kupili osiguranje i stvorili uštedu, tako da mogu priuštiti tsunami ili tornado? Prate li senzori pokreta kako se različiti spolovi kreću kroz gradove, pružajući ljudima različita razumijevanja sigurnih mjesta i ruta u različitim scenarijima opasnosti?

Katastrofe nastaju zbog ranjivosti koja proizlazi iz politike kako se odnosimo jedni prema drugima. Moramo surađivati ​​kako bismo kreativno primijenili promatranja Zemlje za istraživanje osnovnih uzroka tko čini koga ranjivim, zašto to čini i kako se možemo promijeniti na bolje. Ovo može biti daljinsko praćenje evakuacije ili kontinuirano promatranje redovnih kretanja ljudi, ali čiji je cilj razlikovanje prema demografskim karakteristikama (podložno zaštiti privatnosti).

Korelacije između promjena u okolišu, bilo da li se radi o naglim podrhtavanjima ili dugotrajnim promjenama temperature zraka, i ponašanju ljudi u različitim vremenskim razmjerima također bi doprinijeli boljem razumijevanju našeg odgovora na opasnosti kako bi se bolje riješile ranjivosti. Integriranje promatranja Zemlje u stvarnom vremenu s podacima o postupcima ljudi pomoglo bi da se osigura da naš fokus ostane na ranjivostima, a da se ne zanemari važnost razumijevanja i praćenja sistema naše planete.

https://www.earthobservations.org/geo_blog_obs.php?id=475