Send documents on email

U čast otkrića Mycobacterium tuberculosis, uzročnika tuberkuloze, koje je 24. marta 1882. godine objavio dr. Robert Koch, ovaj datum širom svijeta obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze pruža priliku za podizanje javne svijesti o poražavajućim posljedicama tuberkuloze po zdravlje, socijalnu zaštitu i ekonomiju i o potrebi za pojačavanjem globalnih napora u pravcu okončanja epidemije.

Svake godine u svijetu 10 miliona ljudi oboli od tuberkuloze. Iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti i izliječiti, tuberkuloza dovede do 1,5 milion smrtnih ishoda godišnje što je svrstva u red najsmrtonosnijih zaraznih bolesti. Takođe, tuberkuloza je vodeći uzrok smrtnosti kod osoba koje žive s HIV-om, a značajno doprinosi i antimikrobnoj rezistenciji.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko jedne četvrtine svjetske populacije zarazi se bakterijom tuberkuloze, a samo 5-15% njih razvije aktivnu tuberkulozu. Ostali imaju infekciju, ali nisu bolesni i ne mogu prenijeti bolest. I infekcija tuberkulozom i samo oboljenje izlječivi su uz pomoć antibiotika.

Aktivnosti SZO u vezi s obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze ove godine provode se pod sloganom 'Sat otkucava' (The Clock is Ticking) podsjećajući svijet da ponestaje vremena da se djeluje na ispunjavanju obaveza koje su preuzeli svjetski lideri u cilju okončanja tuberkuloze. Ovo je od presudne važnosti u kontekstu pandemije COVID-19 koja je ugrozila napredak u pravcu okončanja tuberkuloze, kao i za osiguranje pravednog pristupa prevenciji i njezi u skladu sa smjernicama SZO o ostvarivanju univerzalne zdravstvene pokrivenosti.

Pandemija COVID-19 izazvala je poremećaje u pružanju osnovnih usluga oboljelim od tuberkuloze, posebno pogodivši neke od nasiromašnijih zemalja u svijetu koje su inače pod najvećim rizikom od tuberkuloze. Zbog toga je SZO uputila apel zemljama da, kao svoj ključni prioritet, postave postizanje univerzalne zdrastvene pokrivenosti u cilju osiguravanja osnovnih usluga za oboljele od tuberkuloze i svih ostalih bolesti. Neke zemlje već su preduzele korake u pravcu ublažavanja uticaja COVID-19 na pružanje ovih usluga, kao što su jačanje kontrole infekcije, šira upotreba digitalnih tehnologija za savjetovanje i podršku na daljinu i pružanje preventivnih usluga i usluga njege u vezi s tuberkulozom u domovima oboljelih. U navedenim uslovima postavlja se kao imperative intenziviranje zajedničkih aktivnosti koje će osigurati dovoljno jake programe tuberkuloze da pruže potrebne usluge u toku bilo kakve vanredne situacije i traganje za inovativnijim načinima kako da se to postigne.

S tim u vezi je i 10 prioritetnih preporuka iz Izvještaja Generalnog sekretara UN-a za 2020. godinu zemljama članicama koje zahtijevaju aktiviranje lidera na najvišem nivou i multisektorske aktivnosti u cilju hitnog smanjenja smrtnih ishoda od tuberkuloze, povećanje finansiranja, napredak u pravcu univerzalne zdravstvene pokrivenosti za prevenciju i njegu oboljelih od tuberkuloze, rješavanje otpornosti na lijekove, te promociju ljudskih prava i intenziviranje istraživanja u oblasti tuberkuloze.

Prema podacima iz Globalnog izvještaja SZO o tuberkulozi za 2020. godinu, u Bosni i Hercegovini registrovano je 580 oboljelih od tuberkuloze, od toga 535 novih slučajeva. Plućna tuberkuloza bila je najčešći oblik tuberkuloze, a najveći broj oboljelih od tuberkuloze evidentiran je u starosnoj grupu od 55-64 godine.