Pošalji dokument na e-mail

Većina europskih nacionalnih agencija za mapiranje i katastar (NMCA) vuče korijene iz vojne ili kopnene administracije. Lantmäteriet u Švedskoj datira iz 1628. godine, a Ordnance Survey u Irskoj iz 1824. godine. U oba su slučaja potrebne zvanične standardizirane karte kao osnova za pravično oporezivanje zemljišta. Drugi, poput Ordnance Survey u Velikoj Britaniji ili IGN u Francuskoj, imaju neki oblik historijske povezanosti s vojskom i oni su prvobitno osnovani kao podrška nacionalnoj sigurnosti. Neki NMCA-i još uvijek imaju organizacijske veze s vojskom, poput NGI Belgija te talijanskih i latvijskih agencija za mapiranje, ali većina je civilna i njihova je uloga značajno evoluirala.

U svim slučajevima država je utvrdila da je u nacionalnom interesu ovlastiti javni organ da izrađuje mape u prilog javnoj svrsi. Tako kreirane mape imaju i širu svrhu: na primjer, oni čine osnovu određivanja administrativnih, demografskih, pravosudnih ili imovinskih granica, a s vremenom su ove mape dobile važnu ulogu u našim sve sofisticiranijim društvima kako bi pomogle planiranju i razvoju i poboljšale pružanje javnih usluga.

Tijekom posljednjih 40 godina tehnologija je imala jak utjecaj na način kreiranja mapa, a u novije vrijeme i na način na koji se podaci čuvaju i koriste. Čak je i koncept same karte evoluirao, a oni su sve više ugrađeni u sisteme koji su bitni za naš svakodnevni život. Povećana dostupnost podataka iz više izvora i sposobnost kombiniranja takvih podataka za vizualizaciju i analizu izvedenih informacija značajno je poboljšana i nastavlja se razvijati. To je zahtijevalo od NMCA-a da iz temelja preispitaju svoju ulogu u vladi i društvu, a ta ponovna procjena još uvijek traje. Iako još ne možemo predvidjeti ishod takve promjene, moguće je uočiti neke trendove.

Prvi trend odnosi se na promjenu prirode same karte. Tradicionalna dvodimenzionalna papirnata mapa evoluirala je u trodimenzionalni model stvarnog svijeta. Sada idemo dalje od toga da bismo obuhvatili ne samo geometrijski opis stvarnog svijeta, koji je u stvari digitalna mapa, već i puni digitalni model stvarnog svijeta - takozvani „digitalni blizanci“ - u kojem se informacije o stvarnom svijetu objekti kao što su kuća, rijeka ili cesta, mogu odrediti zajedno s njegovom kronološkom evolucijom, ostalim informacijama povezanim s tim objektom kao i njegovim odnosom s drugim objektima. Neke od ovih informacija mogu se čuvati u katastarskim bazama podataka, ali i od drugih agencija, kao i iz drugih izvora, kao što su podaci o promatranju Zemlje i dobrovoljni geografski podaci. Ovo su geoprostorne informacije u najširem smislu i jasno možemo vidjeti da se više ne radi samo o kartama. NMCA moraju razmotriti koja je njihova uloga u ovom složenom mozaiku podataka - gdje oni dodaju vrijednost i kako mogu drugima pomoći u efikasnoj upotrebi njihovih podataka u podršci širem spektru poslovnih i javnih usluga.

Neće biti iznenađenje da je drugi ključni trend koji možemo prepoznati tehnološki poremećaj. NMCA su uvijek doživljavali tehničke poremećaje u svojim aktivnostima - to je sastavni dio njihovog operativnog okruženja. Oni su bili vrlo uspješni u uvođenju i efikasnoj upotrebi novih tehnologija u svojim aktivnostima izrade karata. Na primjer, tijekom 200-300 godina njihovog postojanja možemo vidjeti uvođenje triangulacije, korištenje zračne fotografije, a od nedavno i digitalnih tehnologija, satelitskog pozicioniranja, dronova i podataka promatranja zemlje. Tehnološki razvoj i dalje nas zapanjuje, a NMCA ih i dalje primjenjuju u svom poslu, često ispred drugih uspostavljenih vladinih agencija, a mnogi od njih imaju zasluženu reputaciju tehničkih inovacija. Ipak, ovdje je prikladna riječ upozorenja. Vrlo je lako uzbuditi se zbog tehnološkog razvoja, novih koncepata i novih riječi koje privlače glamur tehnologije. Ali moramo se sjetiti da državna tijela zahtijevaju stabilnost i sigurnost, a mnoga se u manje zrelim ili ekonomski uspješnim društvima još uvijek bore s malim budžetima, promjenom političkih prioriteta i temeljnim nedostatkom kapaciteta da ostvare svoju osnovnu ulogu i svrhu. Sve veća digitalna podjela zabrinjavajući je aspekt ovog trenda i mora i dalje zabrinjavati.

Treći trend koji možemo primijetiti je sve veći broj drugih oblika poremećaja koji utiču na ulogu i mandat NMCA. Neki od njih mogu biti rezultat toga što drugi akteri koriste novu tehnologiju da poremete tradicionalnu funkciju zvaničnih državnih aktera (a geoprostorne agencije nisu same pogođene tome), ali možemo naći i puno primjera političkih, geopolitičkih, ili zakonodavnih poremećaja koji mogu temeljitije promijeniti ulogu i funkciju NMCA-a. Na primjer, stvaranje i širenje Europske unije koja sada postavlja politike i zakonodavstvo koje utiču na poslovne modele NMCA kroz politike i zakonodavne intervencije poput Direktive o otvorenim podacima, INSPIRE direktive i Europske strategije za podatke. Istorijski gledano također vidimo da su NMCA pogođeni velikim geo-političkim poremećajima, poput raspada Sovjetskog Saveza, koji je vidio povećanu svijest i fokus na temeljna zemljišna prava i rezultirajuće zemljišne reforme.

Četvrto područje promjena koje možemo primijetiti je promjenjiva upotreba geoprostornih podataka koje proizvode vladine agencije u društvu i unutar same vlade. Ova upotreba geoprostornih podataka revolucionirala je tehnologiju i to naravno možemo vidjeti u našem svakodnevnom životu, s navigacijskom tehnologijom u automobilu i mobilnim mapiranjem u džepovima. Takvi su alati fantastični i vrlo korisni, ali nas vrlo lako mogu natjerati da uzmemo zdravo za gotovo dostupnost i upotrebu geoprostornih podataka. Iza široko rasprostranjene upotrebe zasnovane na potrošačima, vidimo sve veći trend u vrlo sofisticiranoj analizi i upotrebi podataka iz vrlo širokog spektra izvora - od kojih su neki poznati, ali češće nesigurnog kvaliteta. Upravo na ovom području vidimo najveće uzbuđenje i često preuveličavanje potencijala umjetne inteligencije, velikih podataka, kao i još uvijek nedokazane tvrdnje o autonomnim vozilima. Za sve ove događaje bit će potrebni podaci poznatog kvaliteta i iz pouzdanih izvora, da bi bili učinkoviti, oslanjat će se na temeljne podatke koji mogu poticati nesiguran i vrlo bogat svijet podataka.

Tu vidimo zanimljiv i važan razvoj osnovnih tema podataka koje je utvrdio Komitet eksperata Ujedinjenih nacija za upravljanje geoprostornim informacijama i koncept ključnih registara u mnogim europskim zemljama. Sve je veće priznanje da takvi temeljni podaci igraju presudnu ulogu u postizanju nacionalnih prioriteta kao dijela nacionalne infrastrukture podataka. Geoprostorni podaci, zajedno s ostalim ključnim registrima podataka, čine dio integriranog okvira koji vlada može iskoristiti za svoje građane i na koji se društva oslanjaju.

Pandemija COVID-19 ističe i naglašava ove trendove. Covid-19 je imao značajan i stalni utjecaj na svijet, još uvijek je neizvjesno kakve će dugoročne posljedice imati pandemija i nažalost još uvijek nije gotova. Međutim, možemo vidjeti kako se geoprostorni podaci koriste za praćenje, analizu i vizualizaciju utjecaja pandemije. Korištenje mapiranja za pomoć u analizi zdravstvenih hitnih slučajeva nije novost: poznat je slučaj Johna Snowa koji je mapirao epidemije kolere u Londonu, gdje je na karti ucrtao smrtne slučajeve od kolere i napomenuo da su se grupirali oko vodene pumpe, što je omogućilo izvor zaraze koji treba utvrditi i poduzeti mjere za zaustavljanje njegovog širenja.

Danas NMCA pomažu u mapiranju utjecaja COVID-19. Oni podržavaju praćenje, kao i informiranje o odgovoru na izbijanje Covid-19. Mnogi NMCA podržavaju nacionalne zdravstvene vlasti u pružanju mapiranja kako bi se vizualizirao njegov utjecaj i planirao odgovor kombiniranjem zdravstvenih podataka, demografskih podataka, statistike i mapiranja. U svim se ovim aplikacijama geoprostorni podaci koriste kako bi se naglasila važnost ljudi i mjesta, i to naglašava neophodnost razumijevanja uloge i važnosti NMCA u takvim vremenima.

Ovdje moramo primijetiti koliko su važni NMCA. Stvarnost je takva da nacionalne geoprostorne agencije igraju važnu ulogu, ali to je podrška ostalim ključnim vladinim agencijama. Ovu važnu pomoćnu ulogu možemo vidjeti u slučaju Covid-19, gdje mapiranje podržava zdravstvene agencije kako bi im pomoglo da efikasnije upravljaju krizama.     Covid-19 podvlači i naglašava koliko dobro podržavaju postizanje vladinih prioriteta i daje nam naslutiti kako se NMCA moraju razvijati u budućnosti kako bi ostali relevantni i nastavili napredovati.

Važna uloga u budućnosti bit će podrška drugima u postizanju vladine politike i operativnih ciljeva, bilo da je ovo sigurnost, porez, imovinska prava, javno zdravstvo ili izgradnja digitalne ekonomije. Najveći izazov za postizanje efikasne integracije geoprostornih podataka u sve dijelove javne uprave je proaktivno partnerstvo s drugima u vladi. To zahtijeva dva ključna atributa: vođenje i olakšavanje. NMCA moraju igrati ključnu ulogu u doprinosu svojim nacionalnim prioritetima aktivnim traženjem i doprinosom prioritetima koje je postavila njihova vlada. Vodstvo zahtijeva hrabrost, ustrajnost i prilagodljivost, posebno u vrijeme političke nesigurnosti. Niko drugi neće zagovarati upotrebu geoprostornih podataka u vladi, tako da je ta odgovornost na NMCA. Razvoj integriranog okvira za geoprostorne informacije Ujedinjenih nacija (IGIF) važan je alat koji omogućava NMCA-ima da procijene kako mogu ostvariti dodatnu vrijednost u tom pogledu. Drugi ključni atribut, olakšavanje, odnosi se na najvažniji element uloge NMCA-a, odnosno sadržaj podataka. NMCA danas moraju prihvatiti nove izvore podataka, pomažući korisnicima da dobiju podatke koji su im potrebni za vladin zadatak, prepoznajući da su neki podaci bolji od nikakvih podataka, te da ako NMCA ne pruži podatke koje korisnik želi, korisnik će ih dobiti iz drugih izvora

Uspješni NMCA počinju proaktivno tražiti i udruživati druge vladine agencije, kako bi tražili i omogućili upotrebu svojih podataka kao podršku javnom dobru. Ovo je jasno kako se moraju razvijati u budućnosti, ako to već ne čine, umjesto da nastave svoju povijesnu ulogu pasivnog dobavljača ili dobavljača podataka za mapiranje. A ako pogledamo u budućnost i dalje od trenutne pandemije, veliko pitanje ostaje pitanje klimatskih promjena. Način na koji NMCA podržavaju naš kolektivni odgovor na ovo kritično globalno pitanje odredit će njihovu buduću važnost i buduću vrijednost.

Dakle, u zaključku, a uz povratnu informaciju, možemo vidjeti evolutivnu ulogu NMCA-a tijekom mnogih godina, od razvoja topografskih i katastarskih karata, do upotrebe tehnologije koja će ovaj zadatak učiniti efikasnijim i djelotvornijim, do dobivanja podataka koji su dio nacionalne infrastrukture prostornih podataka, a posebno geoprostornog informacijskog okvira. Uloga NMCA promijenila se i nastavit će se mijenjati, od pasivnog dobavljača ili dobavljača podataka s karata, do one u kojoj proaktivno udružuju druge kao integrirani dio javne uprave, podržavajući pružanje javnih usluga i prioritete vladine politike i donosi vrijednost za šire javno dobro.

https://eurogeographics.org/news/the-evolving-role-of-national-mapping-and-cadastral-agencies/