Pošalji dokument na e-mail

Oko četvrtine svjetske električne energije trenutno dolazi iz elektrana na prirodni plin. Oni značajno doprinose globalnim emisijama stakleničkih gasova (koje iznose 10% emisija povezanih s energijom prema najnovijim podacima) i klimatskim promjenama.

Prikupljanjem podataka iz 108 zemalja širom svijeta i kvantifikovanjem podataka o emisijama po državama, tim pod vodstvom Univerziteta McGill, koji uključuje istraživače sa univerziteta Carnegie Mellon, Johns Hopkins, Univerziteta Teksas (Austin) i Univerziteta Maryland, procijenio je da ukupna globalna emisija ugljičnog dioksida (CO_2,) nastala proizvodnjom električne energije na plin iznose 3,6 milijardi tona svake godine. Otkrili su da bi se ta količina mogla smanjiti za čak 71% ako bi se širom svijeta koristile razne mogućnosti ublažavanja emisije.

Energetski efikasnije elektrane mogle bi znatno smanjiti stakleničke plinove: "Bili smo zapanjeni koliko bi potencijalno smanjenje stakleničkih plinova moglo biti do 2050. godine, pa čak i do 2030.", kaže Sarah Jordaan, vanredna profesorica na Odjelu za građevinarstvo s Instituta Trottier na Sveučilištu McGill i prva je autorica rada koji je nedavno objavljen u časopisu Nature Climate Change. "Ako će prirodni plin igrati ulogu u budućnosti proizvodnje električne energije, bit će potrebno poboljšati efikasnost u elektranama i smanjiti emisije metana iz elektrana na prirodni plin, kao i uhvatiti i pohraniti CO₂."

"Otkrili smo da je najefikasniji način za smanjenje emisija stakleničkih plinova   skladištenje ugljika, nakon čega bi slijedilo povećanje efikasnost elektrana", dodao je Andrew Ruttinger, doktorand na Univerzitetu Cornell u hemijskom i biomolekularnom inženjerstvu, koji je učestvovao u istraživanju. "Ali opcije ublažavanja koje će biti najuspješnije u bilo kojoj zemlji varirat će zavisno o regionalnom kontekstu i postojećoj infrastrukturi."

Identifikovanje načina smanjenja emisija stakleničkih plinova daje vladama alate za preduzimanje mjera. Tim je izračunao da najveći potencijal za ublažavanje (39%) leži u pet najvećih emitera: Sjedinjenim Državama, Rusiji, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Japanu, od kojih svi (osim Japana), su među najvećim proizvođačima i potrošačima plina širom svijeta.

"Klimatske promjene su globalni izazov i postizanje energetskog sistema s niskim udjelom ugljika ukazuje na potrebu za smanjenjem emisija u opskrbnom lancu, od ekstrakcije plina do krajnje upotrebe", rekao je Arvind Ravikumar, naučni vanredni profesor na Odjelu za inženjerstvo nafte i geosistema na Univerzitetu Texas u Austinu. "Naša analiza pokazuje da su potrebni značajni napori za prelaz s trenutnih razina emisija, ali i da identifikovanjem pokretača emisija u lancu snabdjevanje plinom, vlade mogu poduzeti strateške, nacionalno određene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova."

Izvor: https://www.sciencedaily.com/releases/2023/01/230111193429.htm