Pošalji dokument na e-mail

U sklopu Europskog tjedna stručnih vještina, koja se ove godine zbog pandemije virusa COVID-19 održava isključivo u virtualnom formatu, održan je događaj o temi „Vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja“.

Predstavnica Europske komisije Anusca Ferrari je u uvodnom izlaganju istakla da vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja daje vidljivost vještinama koje je osoba stekla izvan učionice te je od presudne važnosti za zapošljivost, osobni razvoj i konkurentnost na tržištu rada koje se brzo mijenja. Osim što doprinosi profesionalnom razvoju stanovništva, vrednovanje može utjecati na jačanje ekonomskog sustava povećanjem kvalificirane radne snage.

Program vještina, koji je Europska komisija usvojila u srpnju 2020. godine, naglašava kako su prekvalifikacija i dokvalifikacija presudni za  digitalnu i zelenu tranziciju i osiguravanje oporavka društva i ekonomija od utjecaja pandemije COVID-19. Stoga je neophodno uložiti napor da se vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja poveže s ostalim politikama i praksom obrazovanja i tržišta rada, uključujući financiranje obrazovanja odraslih i karijerno vođenje.

Predstavnik europskog centra za razvoj stručnog obrazovanja (CEDEFOP) Ernesto Villalba Garcia kazao je da vrednovanje u Europi nije novost i da Europska unija od 2000. godine radi na razvijanju politika. 

Vijeće Europske unije je 2012. godine izdalo Preporuku za zemlje članice kojim ih je obvezalo da do 2018. poduzmu odgovarajuće aktivnosti i izrade efikasan model vrednovanja. Ipak, zbog same kompleksnosti postupka, potrebe za suradnjom više različitih institucija i nejasno definiranim sustavom financiranja vrednovanje još uvijek nije dostupno mnogim građanima EU. 

Iskustva u vrednovanju neformalnog obrazovanja i informalnog učenja podijelila je predstavnica Francuske koja se smatra pionirom u ovom području. Naime, već 18 godina vrednovanje čini dio francuskog zakonodavstva. Ono što je motiviralo ovu zemlju da razvija model vrednovanja je činjenica da veliki broj ljudi nije imao nikakve ili je imao samo osnovne kvalifikacije, a 40 posto zaposlenih je radilo posao za koji nisu bili kvalificirani. S obzirom na kompleksnost postupka, Francuska iznova nastoji vrednovanje učiniti fleksibilnijim i dostupnijim, a postoji i program sufinansiranja ljudi koji ispunjavaju uvjete za vrednovanje.

Predstavnica Portugala kazala je da se ova zemlja u proteklih deset godina suočavala sa brojnim izazovima kao što su nedostatak elementarnih vještina populacije od 25 do 64 godine, velika stopa nepismenosti, nemogućnost pronalaženja posla.

Stoga su 2017. godine širom zemlje osnovali kvalifikacione centre kojih danas ima više od 300, a koji pružaju informacije i savjetuju o stjecanju kvalifikacija, vrednovanju neformalnog obrazovanja i informalnog učenja, priznavanju prethodnog učenja i cjeloživotnom učenju. Kroz ove centre do sada je prošlo više od pola miliona ljudi što je odraslima u Portugalu omogućilo sticanje vještina i zaposlenje.

Njemačka za vrednovanje uspješno koristi model koji je preporučilo Vijeće EU, a to je poduzimanje četiri nužna koraka: informiranje i savjetovanje, dokumentacija, procjena i certifikacija. Jačanje vještina, smanjenje diskriminacije i bolja zapošljivosti samo su neke od koristi vrednovanja neformalnog obrazovanja i informalnog učenja. Stoga će europske zemlje i u budućnosti raditi na stvaranju efikasnog i dostupnog modela vrednovanja.