Pošalji dokument na e-mail

UNESCO-ov institut za cjeloživotno učenje (UIL) obilježio je 70. godišnjicu postojanja organiziravši dvodnevnu hibridnu konferenciju za učesnike iz cijelog svijeta. Kao jedini institut u sistemu Ujedinjenih naroda koji je u potpunosti posvećen cjeloživotnom učenju, UIL je u proteklih sedam decenija uspješno podržavao države članice u razvoju politika i praksi kako bi svima pružio priliku da uče.

Unapređenje pismenosti širom svijeta, osiguravanje kvalitetnog obrazovanja odraslih i unapređenje cjeloživotnog učenja u svim svjetskim regijama predstavljaju samo neke od ključnih oblasti fokusa.

Osnovan 1952. godine da promovira panevropski dijalog Istok-Zapad kroz obrazovne programe, institut sa sjedištem u Hamburgu proširio je svoj mandat u narednim decenijama, otvarajući mogućnosti učenja za milione ljudi širom svijeta kroz programe opismenjavanja u zemljama u razvoju, širenje obrazovanje odraslih širom svijeta i implementaciju cjeloživotnog učenja.

David Atchoarena, direktor UNESCO instituta za cjeloživotno učenje naglasio je da je cjeloživotno učenje ključ održivog razvoja.

“Kako bi se uhvatili u koštac s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i kako bi aktivno oblikovali digitalnu transformaciju, mladi i stari moraju imati relevantne vještine i znanja. Najveća vještina 21. stoljeća je sposobnost učenja. Radom našeg instituta postavljamo temelje da ljudi širom svijeta mogu da uče”, rekao je Atchoarena.

Konferencija je okupila stručnjake iz oblasti cjeloživotonog učenja iz cijelog svijeta koji su kroz niz tematski različitih panela govorili o važnosti cjeloživotnog učenja u vrijeme tehnološke revolucije i brzih promjena na tržištu znanja i rada.

Digitalna i zelena tranzicija, demografske i klimatske promjene, aktivno građanstvo neke su od tema o kojima se govorilo i za koje je ocijenjeno da će oblikovati naše živote u budućnosti.

Svijet doživljava transformaciju za koju je su potrebne nove vještine, a njihovo sticanje je cjeloživotni proces. Obrazovanje odraslih jeste i biti će generator promjena i društveno-ekonomskog, te ličnog rasta i razvoja.

Prema podacima OECD-a u zemljama OECD-a šest od deset odraslih je učestvovalo u nekom vidu obrazovanja odraslih. Što se više odraslih opredjeljuje za sticanje novih vještina to je zemlja razvijenija. Istaknuto je da napredak tehnologije nosi i rizik od automatizacije te je nužno zaštititi društvo kroz prekvalificiranje i dokvalificiranje.  

Kroz holistički pristup cjeloživotnom učenju i izgrađivanje održivog i fleksibilnog sistema obrazovanja odraslih sve zemlje mogu omogućiti mladim i odraslim otpornost i pripremiti ih da se adekvatno pripreme za nadolazeće promjene.