Pošalji dokument na e-mail

Europska unija namjerava, nakon Galilea i Kopenika, pokrenuti treću konstalaciju satelita koji će biti EU sateliti za širokopojasni Internet. Takav projekat potvrdio je na 13, evropskoj svemirskoj konferenciji u Bruxellesu evropski povjerenik za industrijsku politiku, unutrašrnje tržište, digitalnu tehnologiju, odbranu i svemir Thiery Breton. On namjerava projekat predstaviti Vijeću Evrope i Evropskom parlamentu ove godine.

Premda je projekat još u fazi izrade za sada se zna da EU namjerava u nisku Zemljinu orbitu, između 500 i 1.000 km udaljenosti od Zemlje, poslati 600 satelita. Očekuje se kako će lansiranja početi prije 2027. godine a pružanje usluga širokopojasnog interneta prije kraja druge decenije 21 stoljeća.

Ovaj internet je prije svega namjenjen područjima gdje je postavljanje optike skupo te za područja plovidbe i zračnog prometa. Takav pristup Internetu bit će primjenjiv i za Internet stvari (Internet od Things IoT) i važan za buduća autonomna vozila.

Uz tehnološki i ekonomski značaj izgradnje širokopojasne infrastrukture pristupa Internetu iz svemira on ima i geostrateški značaj za Evropsku uniju, posebno u područjima primjene sigurnosnih i odbrambenih komunikacija, komunikacija u kriznim situacijama…

Satelitska konstalacija za širokopojasni pristup Internetu bit će i rješenja za cloud usluge kao suvereni evropski projekat.

Procjena je da će projekat koštati 13 milijardi eura. Evropska komisija naručila je studiju o sigurnom svemirskom sistemu povezivanja. Odabrani konzorcij koji se sastoji od evropskih proizvođača satelita, operatora i pružatelja usluga, telekomunikacijskih operatera i pružatelja usluga lansiranja proučit će mogući dizajn i razvoj projekta. To će pružiti uvid u tehničku dimenziju, ali i strukturu upravljanja, financiranje, misije i tačan opseg.

Svemirska industrija globalno je tržište od oko 300 milijardi eura. Evropska unija posljednjih je godina značajno ulagala u svoje svemirske projekte, no s godišnjim budžetom od 8 milijardi eura značajno zaostaje za SAD koja na svemirsku industriju troše dvostruko više. EU je prema iznosu novca za svemirsku industriju na nivou kineskih izdvajanja i ima ulaganja dvostruko viša od Rusije.

Ra razliku od SAD i Kine koje imaju programe misija na Mjesec i Mars EU svoja svemirska ulaganja usmjerava na potrebe na Zemlji. Program satelitske navigacije Galileo ili sistem promatranja Zemlje nazvan Kopernik vodeća su tačka ove evropske industrije. U EU se razvijaju i programi čišćenja svemirskog otpada koji je sve veća prijetnja satelitima u Zemljinoj orbiti te se razvijaju sigurnosni projekti poput zaštite od kometa, asteroida…

https://mreza.bug.hr/13-mld-eura-za-eu-satelitski-broadband/