Svjetski dan borbe protiv bjesnoće, smrtonosne bolesti koja svake godine odnosi više od 60.000 života diljem svijeta

Svake godine 28. rujna obilježava se Svjetski dan borbe protiv bjesnoće da bi se ukazalo na opasnosti ove smrtonosne bolesti. Bjesnoća je akutna bolest središnjeg živčanog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja.

Od bjesnoće najčešće obolijevaju: psi, vukovi, mačke i lisice, ali i šišmiši. Bjesnoću također može dobiti i čovjek. Prijenos bjesnoće s čovjeka na čovjeka ekstremno je rijedak. Virus bjesnoće je labilan virus koji ne parazitira u okolini, već mora doći u kontakt s završecima živaca te mora ući u živčano vlakno da bi se razvila bolest. Bjesnoća se može javiti u nekoliko oblika. Postoji urbana bjesnoća, šumska bjesnoća i bjesnoća ptica.

Prvi simptomi bjesnoće su slični simptomima gripe: izražen umor, slabost tijela, temperatura i glavobolja. Bjesnoća je registrirana na svim kontinentima osim Antarktike, dok je većina oboljelih registrirana u Africi i Aziji. Prema procjenama SZO-a, godišnje u svijetu od bjesnoće oboli i umre više od 50.000 ljudi. U cilju prorjeđivanja bolesti provodi se zaštitno vakciniranje pasa i mačaka.

Uzročnik bjesnoće je Rhabdovirus, najznačajniji predstavnik među desetak poznatih genotipova virusa bjesnoće. Sklon je mozgu i leđnoj moždini, a umnaža se i u epitelu žlijezda slinovnica i rožnici, a pronađen je i u folikulima dlaka, koži usana i vjeđa, u srčanom mišiću... Glavni nositelji virusa u Europi su lisice, a glavni prijenosnik bolesti na ljude u našoj regiji su bjesnoćom zaraženi psi. Ostali izvori su mačke, glodavci, šišmiši, a rjeđe domaće životinje - poput konja i krava.

Bjesnoća (rabies, lyssa) je smrtonosna bolest, rasprostranjena u više od dvije trećine kopnenog svijeta. Po svojoj prirodi, to je bolest sisavaca (zoonoza) od koje obolijevaju i ljudi. Posljednjih se godina bilježi višestruk porast slučajeva među domaćim i šumskim životinjama u cijelom svijetu, pa tako i u nama okolnim zemljama EU regije.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od bjesnoće godišnje oboli i umre više od 60.000 osoba, među kojima je velik broj djece. Brojke su manje od stvarnih, jer bjesnoću redovito prijavljuje samo 90 zemalja! Fatalan ishod pravilo je, a čudesna izlječenja, koja se mogu nabrojati na prste, iznimke koje potvrđuju njezinu ćud. Specifična lijeka nema, ali bolest se može spriječiti!

Svjetski dan bjesnoće osmišljen je kako bi se podigla svijest i zalagalo za uklanjanje bjesnoće na globalnoj razini, a osmišljen je tako da ujedini sve ljude, organizacije i sve zainteresirane strane u borbi protiv bjesnoće.