Debljina i rak debelog crijeva: zašto je „Plavi mart“ važan podsjetnik na prevenciju

Početak marta svake godine podsjeća na dva važna javnozdravstvena izazova. Dana 4. marta obilježava se World Obesity Day s ciljem podizanja svijesti o rastućem problemu debljine u svijetu, dok se tokom marta obilježava i Colorectal Cancer Awareness Month, u javnosti često nazivan „Plavi mart“, mjesec posvećen prevenciji raka debelog crijeva. Ova dva obilježavanja povezuje važna činjenica. Sve više naučnih istraživanja potvrđuje da pretilost povećava rizik od razvoja određenih vrsta raka, među kojima je i rak debelog crijeva.

Prema procjenama međunarodnih zdravstvenih organizacija, problem debljine danas poprima razmjere globalne epidemije. U svijetu više od milijardu ljudi živi s debljinom, a broj oboljelih kontinuirano raste u gotovo svim regijama. U Evropi se procjenjuje da je oko jedan od šest odraslih stanovnika pretil, dok više od polovine odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu. U Bosni i Hercegovini procjenjuje se da više od 60 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je približno svaka peta odrasla osoba pretila. Ovi podaci potvrđuju da i naša zemlja dijeli isti javnozdravstveni izazov kao i većina evropskih država.

Stručni pregled objavljen u časopisu JAMA pokazuje da je pretilost, definirana kao indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30 kg/m², povezana s povećanim rizikom za niz malignih bolesti. Među njima su rak debelog crijeva, jetre, gušterače, jednjaka, dojke nakon menopauze, bubrega i endometrija. Procjenjuje se da bi prekomjerna tjelesna masa mogla biti povezana s približno 10 posto novih dijagnoza raka godišnje u Sjedinjenim Američkim Državama, što jasno pokazuje koliki utjecaj tjelesna težina može imati na zdravlje stanovništva.

Rak debelog crijeva pritom je jedan od karcinoma kod kojih je povezanost s debljinom posebno dobro dokumentirana. Višak masnog tkiva u organizmu može uzrokovati hroničnu upalu, poremećaje hormonske ravnoteže i povećani oksidativni stres, što zajedno stvara biološko okruženje koje može pogodovati razvoju i rastu tumorskih ćelija. Istraživanja također pokazuju da kod osoba s pretilošću ishodi liječenja pojedinih malignih bolesti mogu biti nepovoljniji, a smrtnost u određenim slučajevima veća.

U Bosni i Hercegovini debljina postaje sve izraženiji javnozdravstveni izazov. Posebno zabrinjava porast pretilosti među djecom i mladima, što znači da se rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, kardiovaskularne bolesti i određene vrste raka, može prenositi i na naredne generacije. Debljina stoga nije samo pitanje životnog stila ili izgleda. Ona predstavlja važan medicinski i društveni izazov jer povećava opterećenje zdravstvenog sistema, utiče na kvalitet života te povećava troškove liječenja teških bolesti.

Istovremeno, u razvijenijim zdravstvenim sistemima dostupne su nove terapije i inovativni lijekovi koji mogu pomoći u kontroli tjelesne težine i smanjenju zdravstvenih komplikacija. Takve terapijske mogućnosti u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu jednako dostupne kao u nekim susjednim državama Evropske unije.

Dobra vijest je da je debljina jedan od faktora na koji se može utjecati. Promocija zdrave prehrane, redovne fizičke aktivnosti, preventivnih pregleda i pravovremenog liječenja može značajno smanjiti opterećenje hroničnim bolestima. U tom kontekstu posebno je važna prevencija raka debelog crijeva, bolesti koja je biološki složena, ali istovremeno u velikoj mjeri preventabilna. Kombinacija zdrave prehrane, redovne fizičke aktivnosti, održavanja zdrave tjelesne težine i ranog skrininga može značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti.

Upravo zato se tokom „Plavog marta“ širom Bosne i Hercegovine organizuju brojne javnozdravstvene aktivnosti. Mnoge zdravstvene ustanove i stručna udruženja građanima nude besplatne preventivne preglede i testiranje stolice na okultno krvarenje, jednostavan i neinvazivan skrining test koji može pomoći u ranom otkrivanju raka debelog crijeva ili njegovih prekanceroznih promjena.

Ministarstvo će nastaviti aktivno podržavati promociju javnog zdravlja, prevenciju bolesti i edukaciju građana te, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima u zdravstvenoj politici, ostaje snažno posvećeno unapređenju zdravlja stanovništva. U saradnji s nadležnim zdravstvenim institucijama, stručnjacima iz medicine i javnog zdravstva te svim nivoima vlasti, Ministarstvo će i dalje predano djelovati na jačanju zdravstvenog sistema, poticanju preventivnih programa i unapređenju dostupnosti savremenih terapija, sve na dobrobit građana Bosne i Hercegovine.