Predstavnici Sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH na prvom saslušanju Panevropske komisije za klimu i zdravlje

Prvo saslušanje Panevropske komisije za klimu i zdravlje, koje je sazvao Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, održano je 11. juna 2025..

Izazovi za zdravlje uzrokovani krizom klimatskih promjena identifikovani su kao jedan od megatrendova u javnom zdravstvu kojima se treba pozabaviti putem European program of Work 2. Komisija će podržati utvrđivanje konkretnih akcija za podršku provedbi EPW2 u vezi s klimatskim promjenama i zdravljem.

Pod predsjedanjem Katrín Jakobsdóttir, bivše premijerke Islanda, Komisija ima za cilj podići političku svijest i zalagati se za snažnije djelovanje u više sektora i razina vlasti kako bi se riješili utjecaji klimatskih promjena na zdravlje.

Događaj je okupio povjerenike kako bi:
• pokrenuli Komisiju i predstavili njezine ciljeve i prioritete
• započeli rad Komisije s prvim saslušanjem vodećih stručnjaka

Evropska regija najbrže se zagrijava od svih regija SZO-a. Gotovo svaki pokazatelj klimatskog zdravlja - od smrtnosti povezane s vrućinom do klimatske anksioznosti - pogoršava se.
Trećina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u svijetu već se događa u regiji, a četiri naše najtoplije godine u povijesti zabilježene dogodile su se od 2020. Desetina urbanog stanovništva u regiji trenutno živi u područjima sklonim poplavama, a predviđa se da će klimatske promjene rezultirati češćim i intenzivnijim obilnim oborinama i porastom nivoa mora – što će poplave učiniti 9 puta vjerovatnijima.
Na globalnom nivou, gotovo polovica čovječanstva (3,6 milijardi ljudi) već živi u područjima koja su vrlo osjetljiva na klimatske promjene.

Zašto je važno
• Klimatska kriza nerazmjerno utječe na zdravlje najranjivijih, uključujući djecu, starije osobe, trudnice, osobe s oslabljenim imunološkim sistemom i autohtono stanovništvo.
• Vrućina, poplave i novi obrasci bolesti su u porastu, s ogromnim posljedicama za mentalno i fizičko zdravlje. Ti učinci iscrpljuju resurse iz već preopterećenih zdravstvenih sistema i budžeta.
• Samo zdravstveni sektor doprinosi otprilike 5 % globalnih emisija - više nego sav komercijalni vazdušni promet.
• Naša ovisnost o fosilnim gorivima nas ubija: samo onečišćenje vazduha uzrokuje 7 miliona smrtnih slučajeva godišnje u svijetu, uključujući pola miliona smrtnih slučajeva u evropskoj regiji.