Ministrica Bošnjak: Iza nas je godina vidljivih rezultata

Ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravka Bošnjak ocijenila je da je protekla godina obilježena značajnim rezultatima Ministarstva, ali i otvorenim pitanjima koja ostaju izazov za naredni period.

U intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) istakla je da su provedeni važni zakonodavni i institucionalni koraci koji jačaju funkcioniranje sistema i usklađenost BiH s evropskim standardima.

Deblokirani procesi u zdravstvu: kanabis u medicinske svrhe i Eurotransplant

„U zdravstvu smo nakon više od desetljeća zastoja pokrenuli dva ključna procesa. Omogućili smo medicinsku primjenu kanabisa nakon deset godina blokade i započeli  smo priključenje Eurotransplant mreži nakon četrnaest godina čekanja“, rekla je Bošnjak.

Naglasila je da je Vijeće ministara BiH usvojilo odluku kojom se kanabis uklanja s popisa strogo zabranjenih supstanci i prebacuje u kategoriju strogo kontroliranih lijekova, čime se otvara put za zakonitu primjenu terapija u zdravstvenom sistemu u BiH.

Odluka, donesena na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, omogućuje izdavanje lijekova na bazi kanabisa isključivo uz ljekarski recept i pod strogim nadzorom.

„Sada slijedi reguliranje tržišta lijekova na bazi kanabisa“, rekla je ministrica Bošnjak pojasnivši kako su sljedeći koraci, uključujući donošenje podzakonskih akata i reguliranje uvoza, distribucije i primjene, u nadležnosti Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i entitetskih ministarstava zdravstva.

Napomenula je da odluka omogućava upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, dok je za reguliranje suplemenata, kozmetike ili prehrambenih proizvoda na bazi kanabisa koji nisu lijekovi, potrebno, prije svega, izmijeniti Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

Eurotransplant - Odobren okvir za povezivanje domaćih transplantacionih centara s evropskim sistemom

Bošnjak je istakla da je Bosna i Hercegovina pokrenula proces postupnog priključenja Eurotransplantu, međunarodnoj mreži za razmjenu i raspodjelu organa koja u osam država članica godišnje koordinira više od 7.000 transplantacija. Ministarstvo civilnih poslova početkom 2024. uputilo je pismo namjere, a u januaru 2025. godine rukovodstvo Eurotransplanta prvi je put službeno posjetilo institucije BiH, kada je Ministarstvu uručen nacrt Sporazuma o obuci i edukaciji (Teaching and Training Agreement – TTA). 

Ministrica je pojasnila da je TTA historijski važan jer predstavlja prvi operativni, strukturirani mehanizam saradnje Eurotransplanta s državom izvan punopravnog članstva. U praktičnom smislu, TTA otvara put prijenosu znanja kroz obuke i rad po uporedivim stručnim standardima i protokolima, uz mogućnost ograničenog uključivanja pacijenata iz BiH u sistem razmjene organa putem partnerskih centara. 

„TTA nam po prvi put daje priliku da, u ograničenom kapacitetu, budemo dio Eurotransplant sistema, dok paralelno ispunjavamo sve preduvjete za punopravno članstvo“, rekla je Bošnjak, navodeći da je Nacrt sporazuma krajem 2025. dostavljen nadležnim entitetskim ministarstvima zdravstva. 

Prema riječima ministrice, sporazum stvara institucionalni okvir, ali njegova stvarna vrijednost mjerit će se kroz provođenje na nivou zdravstvenih ustanova i nadležnih entitetskih ministarstava.

EU fondovi: Pristupanje programu EaSI i rast povučenih sredstava

Govoreći o učestvovanju BiH u programima Evropske unije, Bošnjak  je istakla da je BiH prošle godine pristupila i novom programu u oblasti zapošljavanja i socijalnih inovacija EaSI čiji budžet iznosi 762 miliona eura, a od kojeg bi najviše koristi mogli imati mladi ljudi koji tek ulaze na tržište rada, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, kao i druge ranjive grupe koje se suočavaju s višestrukim preprekama u zapošljavanju.

Bošnjak je istaknula i rast povučenih sredstava iz programa Horizont Evropa, kroz koji je BiH u periodu od 2021. do 2024. osigurala oko 12 miliona eura, uz očekivanje dodatnog rasta. Pozitivni trendovi bilježe se i u drugim EU programima poput Kreativne Evrope i Erasmus + koji donose višemilionske iznose i konkretne koristi za studente, obrazovne institucije i organizacije.

„Značajan rast povučenih sredstava rezultat je kvalitetnijih projektnih prijava, jače institucionalne podrške i sve većeg iskustva u korištenju evropskih fondova. Istovremeno, uporedba s državama u okruženju pokazuje da itekako postoji dodatni prostor za napredak i daljnje jačanje kapaciteta”, kazala je Bošnjak.

Obrazovanje  - Nakon godina zastoja, Okvir kvalifikacija dolazi pred Vijeće ministara BiH

Evropska komisija je u svom Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2025. posebno preporučila usvajanje Okvira kvalifikacija u BiH, uz rok do drugog kvartala 2026. godine naglasivši da BiH  mora osigurati punu provedbu ključnih obaveza u oblasti obrazovanja  posebno kada je riječ  o donošenju ovog dokumenta.

„Podsjećam da je VM BiH, uz prethodnu saglasnost svih nadležnih vlasti, svojevremeno usvojilo  niz strateških dokumenata  koji predstavljaju temelj za reformu obrazovanja, a samu Odluku o osnovama kvalifikacijskog okvira još 2011. godine,  što znači da BiH čeka na ovaj dokument  više od 14 godina.

„Nakon gotovo dvije godine intenzivnog rada koji je vodila Radna grupa Ministarstva civilnih poslova, a koju su činili predstavnici nadležnih obrazovnih vlasti i Rektorske konferencije, proces usaglašavanja Okvira kvalifikacija u Bosni i Hercegovini doveden je u završnu fazu, a Nacrt je početkom ove godine upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje kao jedna od ključnih obaveza Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija“, istakla je ministrica.

Usvajanje Okvira kvalifikacija omogućilo bi lakše priznavanje diploma, veću mobilnost studenata i približavanje evropskom obrazovnom prostoru.

„Očekujemo da će Vijeće ministara pokazati političku odgovornost i omogućiti da usaglašeni dokument dobije institucionalnu potvrdu“, poručila je Bošnjak.

Usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka – rijedak reformski iskorak

Jedno od ključnih reformskih postignuća u 2025. godini bilo je usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka u Parlamentarnoj skupštini BiH, i to na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, odnosno Vijeća ministara BiH 2024. godine.

Njegovim donošenjem domaće zakonodavstvo usklađeno je s evropskim standardima zaštite privatnosti, odnosno pravnom stečevinom Evropske unije.

„Novi zakon jača prava građana, odnosno nositelja podataka, povećava odgovornost institucija i pravnih subjekata koji obrađuju lične podatke te uspostavlja snažniji nadzorni mehanizam nad njihovom primjenom“ naglasila je Bošnjak, dodajući da ovaj zakon predstavlja važan iskorak u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Riječ je o jednom od najsloženijih i najzahtjevnijih zakona, jer je podrazumijevao potpuno usklađivanje s evropskim standardima i koordinaciju velikog broja institucija.

U politički i institucionalno složenom okruženju, ovaj zakon predstavlja rijedak primjer reformskog propisa koji je uspješno prošao kompletnu parlamentarnu proceduru. 

Zakon, također, unapređuje pravni okvir za međunarodnu saradnju u zaštiti ličnih podataka. Njegova primjena bit će ključna za uspješnu implementaciju Sporazuma BiH s EUROJUST -om, koji omogućava sigurnu razmjenu podataka za borbu protiv prekograničnog kriminala.

Deminiranje – u proceduri novi zakonski okvir

Bošnjak se osvrnula i na stanje deminiranja Bosne i Hercegovine navodeći da je tokom 2025. deminirano oko 51,8 kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja, tri i po puta više nego prethodne godine.

„Važno je spomenuti da je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, Vijeće ministara 2024. godine donijelo odluku o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima 2025. - 2027. u vrijednosti 2 miliona maraka, kojom su prvi put iz državnog budžeta osigurana značajnija sredstva za projekte deminiranja, što pokazuje našu odlučnost da se čišćenje minskih područja ubrza.

Sredstva za deminiranje za 2025. godinu u iznosu od 650.000 maraka dodijeljena su korisnicima ubrzo nakon usvajanja državnog budžeta“, poručila je ministrica Bošnjak.

Ministarstvo je pokrenulo i izradu novog zakona o protivminskom djelovanju. Nacrtom zakona koji je trenutno u proceduri prvi put  je predviđeno da finansiranje deminiranja bude sistemski uređeno osiguravanjem najmanje 0,2 posto budžetskih sredstava institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta na godišnjem nivou, sve do potpunog uklanjanja minske opasnosti

„Nacrt zakona trenutno je u postupku pribavljanja mišljenja nadležnih institucija“, naglasila je ministrica.

Tokom 2025. godine zaključen je niz bilateralnih sporazuma i memoranduma o saradnji u oblastima socijalne zaštite, stipendiranja, rada s mladima i drugih oblika međunarodne razmjene. Ovi sporazumi stvaraju dodatne mogućnosti za mobilnost, obrazovanje i jačanje institucionalne saradnje, te doprinose dugoročnom razvoju i povezivanju Bosne i Hercegovine s partnerskim zemljama.

Prvo ministarstvo s CAF certifikatom

Prošle godine Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine dodijeljen je evropski certifikat kvaliteta CAF, čime je postalo prvo ministarstvo u BiH koje je steklo ovo priznanje, kao potvrdu posvećenosti transparentnom, efikasnom i stalnom unapređenju rada.

„Ovo je bila godina u kojoj smo nakon dugih zastoja donijeli odluke koje imaju stvarni učinak na živote ljudi – od zdravstva i obrazovanja do mladih i socijalne politike. Rezultati koje smo postigli nisu kraj procesa, nego temelj za daljnje reforme koje moraju biti još brže, odlučnije i efikasnije“, poručila je ministrica Bošnjak u razgovoru za Fenu.

Naglasila je da će Ministarstvo civilnih poslova i u narednom periodu ostati snažan nositelj reformskih procesa u sektorima za koje je nadležno, uz jasnu orijentaciju prema evropskim standardima, međunarodnoj saradnji i jačanju domaćih institucija.