Geodetski, geološki i meteorološki poslovi-vijesti
Mjerodavni podaci – okosnica globalne akcije za očuvanje klime i protiv zagađenja
19.11.2021
Léa Bodossian, generalni sekretar i izvršni direktor EuroGeographics-a objašnjava zašto su mjerodavni podaci okosnica globalne akcije za očuvanje klime i protiv zagađenja.
Kao geograf, čvrsto vjerujem da postoji nekoliko stvari koje su moćnije od lokacije, ne samo da nam govori gdje se stvari dešavaju, već i pruža vezu između informacija i akcije. Ovo je tačno kada je riječ o uticaju geoprostornih podataka na borbu protiv klimatskih promena i zagađenja. Zaista, dok svijet odbrojava do Agende Ujedinjenih naroda 2030, pouzdani podaci važniji su nego ikad za praćenje, upravljanje i mjerenje napretka ka ciljevima održivog razvoja (SDG).
Podaci iz europskih nacionalnih kartografskih, katastarskih i zemljišnih organa već se koriste za realizaciju nacionalnih klimatskih ciljeva i planova za biodiverzitet, te za isporuku pametnijeg, održivog, inteligentnog transporta. Geoprostorni podaci su srž svih ekoloških akcija „na terenu” – kada se govori o poljoprivredi, na primjer, oni su ključni u definiranju tačno koliko bi vode bilo potrebno za navodnjavanje. Takođe čine transport efikasnijim, kao što je belgijska nacionalna pristupna tačka za informacije o multimodalnom transportu, i podržavaju prelazak na solarnu energiju u Holandiji i mnogim drugim zemljama, putem „solarnog katastra”.Nije moguće učitati kompletne rezultate
Ipak, iako smatram da su 'operativni aspekti' korištenja geoprostornih podataka fascinantni, moram priznati da imam neke slabe tačke za njihovu širu upotrebu u podržavanju politika.
U Portugalu, karte zemljišnog pokrivača otkrivaju nove uvide u pejzaž, dok u Francuskoj nova upotreba zemljišta i Lidar projekti podržavaju javne politike, kao što su prostorno planiranje, poljoprivreda, šume, energija, biodiverzitet i klima. Ovaj analitički aspekt pokazuje koliko su geopodaci moćni za javno dobro.
Međutim, prečesto se granice pokazuju kao prepreka u prevođenju nacionalnih koristi u uspjeh međunarodne politike. Po mom mišljenju, geoprostorni podaci su jedini pametan način da se radi izvan pojma granice i da bude efikasan. U današnje vrijeme, izazovi se protežu izvan nacionalnih granica, a od suštinskog je značaja znati gdje treba ciljati akciju i koordinirati odgovore.
Na primjer, Pascal Canfin, predsjedavajući Odbora Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane nedavno je primijetio da zagađenje ne poštuje granice. Da bismo ga pratili i uhvatili se u koštac sa njim širom Europe, moramo biti u mogućnosti da pratimo njegovo širenje u različitim zemljama – a da bismo to uradili, potrebni su nam panevropski podaci kojima možemo da verujemo.
Zajedno sa našim članovima pružamo jedine interoperabilne panevropske skupove podataka kreirane korištenjem službenih autoritativnih geoprostornih podataka. Sve se ažuriraju godišnje i usklađuju sa standardnim specifikacijama, tako da korisnici mogu biti sigurni da su pružene informacije dosljedne, uporedive i lako dijeljene - bez obzira na njihov nacionalni izvor. Predvidljivost članova u kreiranju skupova podataka koji pokrivaju geografsku Europu već je pružila ogromnu vrijednost za korisnike kojima su potrebne prekogranične informacije, i oni nastavljaju podržavati i nacionalnu i međunarodnu politiku kroz svoju stratešku viziju društva osnaženog korištenjem njihovih pouzdanih geoprostornih usluga. Znam da će se ponovo isporučiti, ako se pokažu neophodni, dodatni skupovi podataka kao odgovor na buduće izazove.
Od saznanja ko je vlasnik tla i njegovog odgovornog upravljanja, do kvaliteta zraka i smanjenja pesticida, podaci naših članova dostupni su kao alat za smanjenje zagađenja i rješavanje izazova gubitka biodiverziteta.
Ako želimo da postignemo zdravu planetu, vjerujemo da bi mjerodavne geoprostorne informacije trebale biti vitalna komponenta Akcionog plana EU za nultu zagađenost. Nulto zagađenje samo je jedna od ekoloških politika EU koja ima koristi od podataka članica. S obzirom na to da Europski parlament poziva da se akcijski program EU-a za okoliš uskladi s Europskim zelenim dogovorom o klimi i bioraznolikosti, njihove službene informacije također imaju jasnu ulogu u pomoći EU da postane klimatski neutralna, resursno efikasnija i čistija ekonomija. Zastupnici EP su također rekli da bi države članice trebale integrirati SDG, kao i klimatske, okolišne i socijalne ciljeve, u svoje nacionalne planove.
Agenda 2030 i SDG zavise od geoprostornih informacija koje omogućavaju vezu između ljudi, njihove lokacije i mjesta, te mjerenje napretka. Katastarske informacije, registri i baze podataka mapiranja su stoga od ključne važnosti za omogućavanje državama da izvještavaju i prate napredak u postizanju SDG-a. Više nego ikada prije, svijetu su potrebni tačni podaci u koje može vjerovati da su ažurni, konačni i detaljni. Znamo da ne možemo očekivati da nam korisnici uvijek dolaze, pa nastavljamo da pronalazimo nove načine za postizanje njegove široke upotrebe u evropskim i međunarodnim sistemima.
Članovi prepoznaju da vrijednost njihovih informacija leži u njihovoj upotrebi i ponovnoj upotrebi. Mnogi su već učinili svoje podatke otvorenim i dostupnim i to je trend koji će se nastaviti.
Projekat Otvorene karte za Europu proširuje ove prednosti na panevropske skupove podataka kreirane korišćenjem zvaničnih mapa, geoprostornih i zemljišnih informacija. To uključuje topografske podatke i digitalni model nadmorske visine, te slike, katastarsku indeksnu kartu i regionalni glasnik koji će biti dostupni do kraja 2022. U pogledu borbe protiv zagađenja, na primjer, ovi skupovi podataka se mogu koristiti za vizualizaciju njegovog uticaja, ali i omogućiti analizu podataka kako bi se predvidjelo i ublažilo njegovo širenje.
Koordiniramo projekat, koji je sufinansiran od strane Connecting Europe Facility Europske unije, u partnerstvu sa National Geographic Institute (NGI) Belgije. Globalna pandemija je redefinirala poslovanje kao i obično – od ubrzanja usvajanja novih tehnologija do ponovnog korištenja resursa. Kao zajednica navikla na stalne i dalekosežne promjene, imamo dokazanu sposobnost da strateški, kao i operativno, odgovorimo na ove nove načine rada. Zajedno moramo osigurati da ova agilnost, kao i naši podaci, budu široko prepoznati, shvaćeni i korišteni za maksimalan učinak i korist. Zato ističemo ključnu ulogu paneuropskih podataka u borbi protiv prekograničnog zagađenja i pozivamo da se mjerodavne geoprostorne informacije uključe u akcijski plan EU za nultu zagađenost.