Klimatske promjene i ekstremne vrućine: Zaštita zdravlja zajednička je odgovornost

Ekstremne vrućine predstavljaju jednu od najozbiljnijih i najsmrtonosnijih posljedica klimatskih promjena. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), toplinski stres jedan je od vodećih uzroka smrti povezanih s vremenskim prilikama te znatno povećava rizik od pogoršanja kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i bubrežne bolesti, dijabetes, ali i poremećaje mentalnog zdravlja.

Klimatske promjene uzrokuju sve učestalije, dulje i intenzivnije toplinske valove. Procjenjuje se da se između 2000. i 2019. godine u svijetu godišnje dogodilo oko 489.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama, dok je smrtnost među osobama starijima od 65 godina porasla za približno 85 % u odnosu na početak ovoga stoljeća. U nedavnoj izjavi dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu, upozorio je da je samo u protekle četiri godine vrućina odnijela više od 200.000 života diljem Europske unije i pridruženih zemalja.

Posebno su ugrožene starije osobe, dojenčad i mala djeca, trudnice, osobe s kroničnim bolestima, osobe smanjene pokretljivosti, radnici koji rade na otvorenome, sportaši, turisti, migranti, izbjeglice te osobe koje žive u neodgovarajućim stambenim uvjetima ili imaju ograničen pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se posljedice ekstremnih vrućina mogu u velikoj mjeri spriječiti pravodobnim djelovanjem. Uz pojedinačne mjere zaštite, poput izbjegavanja boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, dovoljnog unosa tekućine, boravka u rashlađenim prostorijama i zaštite najugroženijih članova zajednice, nužan je koordiniran odgovor institucija.

SZO ističe da učinkoviti planovi za zaštitu zdravlja tijekom toplinskih valova trebaju obuhvatiti sustave ranoga upozoravanja, pravodobno informiranje stanovništva, jačanje otpornosti zdravstvenoga sustava, prilagodbu urbanih sredina, unaprjeđenje stambenih uvjeta te posebne mjere zaštite rizičnih skupina.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine podsjeća građane da tijekom razdoblja visokih temperatura:

• izbjegavaju boravak na otvorenome između 10 i 17 sati;

• redovito unose dovoljno vode i izbjegavaju alkoholna i zaslađena pića;

• nose laganu odjeću svijetlih boja i štite glavu od sunca;

• posebnu pozornost posvete djeci, starijim osobama i kroničnim bolesnicima;

• prate upozorenja i preporuke nadležnih zdravstvenih i meteoroloških institucija.

Zaštita zdravlja u uvjetima klimatskih promjena zahtijeva zajedničko djelovanje institucija, zdravstvenoga sektora, lokalnih zajednica i svakoga pojedinca. Pravodobna priprema i odgovorno ponašanje mogu spasiti živote i smanjiti zdravstvene posljedice ekstremnih vrućina.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine podupire preporuke i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem zaštite ljudskih života, unaprjeđenja javnoga zdravlja i očuvanja okoliša.