Sigurnije internetsko okruženje za djecu

Evropska komisija je 17. septembra 2026. godine predstavila prijedlog EU KIDS Act-a – „EU Keeping Internet Digital Spaces Accountable and Trustworthy“, kojim se predlažu nova pravila za sigurnije digitalno okruženje za djecu i mlade.

Cilj prijedloga je zaštititi maloljetnike od rizika koji proizlaze iz određenih društvenih mreža, platformi za razmjenu video sadržaja, online igara, kao i pojedinih sistema umjetne inteligencije, uz istovremeno osiguravanje sigurnijeg i odgovornijeg digitalnog prostora. Prijedlog je sada upućen Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske unije na razmatranje u okviru zakonodavnog postupka.

Jedna od ključnih novina jeste uvođenje zajedničkog pristupa pitanju dobi za samostalno korištenje određenih društvenih mreža:

• Djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla pristupati društvenim mrežama, dok bi mogla koristiti posebno prilagođene servise za dijeljenje video sadržaja putem naloga kojim upravlja roditelj ili staratelj.

• Djeca od 13 do 15 godina mogla bi koristiti društvene mreže i platforme za dijeljenje video sadržaja putem tzv. „mini naloga“, uz roditeljsku kontrolu. Za ove naloge predviđeni su dodatni zaštitni mehanizmi, uključujući ograničavanje vremena korištenja na najviše jedan sat dnevno.

• Od navršenih 15 godina maloljetnici bi mogli samostalno kreirati naloge na društvenim mrežama obuhvaćenim prijedlogom.

Poseban značaj prijedloga je u tome što odgovornost za sigurnost djece snažnije usmjerava prema pružaocima digitalnih usluga. Umjesto da se sigurnost maloljetnika prvenstveno oslanja na naknadne intervencije, predlaže se princip „sigurnosti po dizajnu“, prema kojem pružaoci moraju pokazati da su njihove usluge primjerene dobi i sigurne za maloljetnike.

Prijedlog predviđa i evropski pristup provjeri dobi, uz korištenje mehanizama koji trebaju omogućiti pouzdanu procjenu dobi korisnika uz zaštitu privatnosti. Za velike online platforme predviđeni su dodatni zahtjevi u pogledu dokazivanja usklađenosti sa pravilima.

EU KIDS Act predviđa i niz mjera usmjerenih na sprečavanje funkcija koje mogu podsticati štetne ili pretjerane obrasce korištenja digitalnih usluga. Među njima su:

• ograničavanje beskonačnog skrolanja (infinite scroll);

• zabrana određenih funkcija koje podstiču zavisničko ponašanje;

• ograničavanje push-obavijesti tokom perioda predviđenog za spavanje;

• zaštita maloljetnika od neželjenog kontakta s nepoznatim osobama;

• privatni profili za maloljetnike kao početna postavka;

• isključivanje pristupa geolokaciji, kameri i mikrofonu kao početne postavke;

• mogućnost jednostavnog blokiranja i utišavanja drugih korisnika;

• sigurniji sistemi preporuka koje maloljetnici mogu kontrolisati, prilagođavati i resetovati.

Posebna pažnja posvećena je i umjetnoj inteligenciji. AI pratioci i čet-botovi namijenjeni maloljetnicima trebali bi biti isključeni po početnoj postavci, a pružaoci bi prije njihovog stavljanja na tržište morali dokazati usklađenost sa novim zahtjevima i uspostaviti mehanizme za praćenje novih rizika i incidenata. Prijedlog također predviđa zaštitu od sistema koji bi mogli stvarati emocionalnu zavisnost ili simulirati međuljudske odnose na način koji može biti štetan za djecu.

Zaštita djece na internetu sve više postaje pitanje sigurnosti, privatnosti, mentalnog i socijalnog razvoja, ali i digitalnih prava djece. Evropska komisija kroz EU KIDS Act nastoji uspostaviti zajednički evropski pristup kojim bi se odgovornost za sigurnost djece snažnije usmjerila prema digitalnim platformama i pružaocima usluga, uz istovremeno pružanje roditeljima boljih alata za zaštitu i podršku djeci u digitalnom okruženju.

Prijedlog EU KIDS Act-a dio je šireg pristupa Evropske unije zaštiti i osnaživanju djece i mladih na internetu, koji uključuje i postojeće obaveze iz Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) i evropski pristup provjeri dobi.

Više informacija o prijedlogu EU KIDS Act-a dostupno je na stranici Evropske komisije:

EU KIDS Act – prijedlog Evropske komisije

EU KIDS Act – pitanja i odgovori