Osmislimo obrazovanje ponovo! Poziv na akciju za kreiranje partnerstava u cilju omogućavanja kvalitetnog digitalnog učenja za sve

Opredijeljenost i poziv na akciju

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, UNICEF i UNESCO u Bosni i Hercegovini su organizirali  konferenciju „Osmislimo obrazovanje ponovo! Poziv na akciju za kreiranje partnerstava u cilju omogućavanja kvalitetnog digitalnog učenja za sve“, održanu 30.11. i 01.12.2022. godine u Sarajevu.

Konferencija je imala za cilj da se na bazi preporuka Samita za transformaciju obrazovanja (održanom u New Yorku u septembru 2022. godine) identificiraju smjerovi djelovanja za uspostavljanje i unapređenje partnerstava za poboljšanje kvalitete digitalnog učenja za svu djecu i mlade u BiH. Rezultirala je preporukama opredijeljenosti i poziva na akciju za kvalitetno digitalno učenje za sve, koju su definisali učesnici (predstavnici obrazovnih vlasti, pedagoških zavoda, univerziteta, predstavnici nadležnih institucija za telekomunikacije i privatnog sektora u oblasti informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija, organizacija civilnog društva i međunarodnih partnera, predstavnici školske uprave i nastavnika): 

***

1. Unapređenje online i kombiniranog učenja kao imperativ u BiH

Prepoznajući potencijal digitalnih tehnologija za unapređenje pristupačnosti i kvalitete obrazovanja i za osiguranje kontinuiteta obrazovanja u kriznim situacijama, Bosna i Hercegovina mora biti opredijeljena i posvećena realizaciji preporuka Smjernica za unapređenje online i kombinirane nastave za obrazovne sisteme u BiH u kontekstu kvalitetnog (i) inkluzivnog obrazovanja, što uključuje:

• kontinuiran rad na kreiranju okruženja za kvalitetno inkluzivno obrazovanje u online i kombiniranoj nastavi;
• stvaranje pretpostavki za efikasno korištenje IKT-a u online i kombiniranoj nastavi, što uključuje (i) unapređenje IKT infrastrukture, (ii) integriranje modela online i kombinirane nastave u zakonsku regulativu o obrazovanju i (iii) kreiranje i standardizaciju digitalnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava;
• unapređenje pedagoških i digitalnih kompetencija nastavnika i praćenje i vrednovanje rada nastavnika;
• uspostavljanje mehanizma za osiguranje kvaliteta u obrazovanju, što uključuje (samo)vrednovanje kvalitete rada u odgojno-obrazovnim ustanovama i unapređenje informacionih sistema za upravljanje obrazovanjem.

2. Internet umreženost i odgovorno korištenje tehnologija kao nužnost u svim obrazovnim ustanovama u BiH

a)      Svi akteri, uključujući predstavnike relevantnih institucija i internet operatera, se pozivaju da kontinuirano rade, inspirisani globalnim praksama, na prikupljanju i razmjeni podataka (u realnom vremenu) o dostupnosti i kvaliteti interneta u odgojno-obrazovnim ustanovama. Shodno tome, nadležne vlasti planiraju i budžetiraju intervencije zasnovane na dokazima koje prioritiziraju unapređenje internet konekcije u ranjivim školama.

b)      Posvećeni smo osiguranju pristupa i kvalitete internet umreženosti u saradnji sa privatnim sektorom. Pozivamo na unapređenje i razvoj multisektorskih i javno-privatnih partnerstava u cilju poboljšanja internet infrastrukture. Pri tome, potrebno je prioritizirati i formalno pravno prepoznati odgojno-obrazovne ustanove kao zasebnu kategoriju korisnika. Krajnji cilj jeste provođenje  monitoringa stanja i kreiranje ciljanih intervencija radi poboljšanja internet konekcije, shodno potrebama odgojno-obrazovnihinstitucija.

c)       Razumijevajući da je svaki postupak protiv djeteta koji je nezakonit u stvarnom svijetu, nezakonit i na internetu i da svi nosimo individualnu odgovornost za kreiranje sigurnog online prostora, neophodno je:

• razvijati programe za unapređenje digitalne pismenosti odgojno-obrazovnog kadra, roditelja/staratelja i djece u cilju poboljšanja sigurnosti na internetu,
• osigurati zaštitu ličnih podataka u obrazovanju u skladu s važećim regulativama, odnosno Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR)[1] te razviti i unaprijediti politike kojima se reguliše gdje i kako različiti sudionici mogu koristiti tehnologiju u školi i kako se upravlja zaštitom djece, uključujući i u online okruženju.

d)      Potrebno je razvijati i unapređivati zakonske regulative na svim nivoima vlasti kako bi se uspostavili napredni sistemi za upravljanje elektronskim i električnim otpadom u obrazovanju. Također, potrebno je raditi na podizanju svijesti svih aktera o važnosti ekološki odgovornog korištenja i odlaganja tehnologije u školama. 

 

3. Asistivna tehnologija kao pravo djece sa poteškoćama/ invaliditetom i kao prilika za svu djecu

 

a)      S ciljem stvaranja uslova za inkluzivno obrazovanje, omogućiti pristup asistivnoj tehnologiji (AT) u obrazovanju kako bi se moglo odgovoriti na specifične potrebe učenika i studenata. Navedeno uključuje multisektorsku saradnju i osiguranje da je AT dostupna u zemlji i cjenovno pristupačna, što također podrazumijeva uspostavu sistema i politika za regulaciju proizvodnje, uvoza, održavanja i obuke za korisnike.

b)      Planirati i realizirati obuke nastavnika i saradnika za primjenu asistivne tehnologije u obrazovnom procesu, utemeljene na principima univerzalnog dizajna za učenje. Primjena asistivne tehnologije treba biti dijelom stručnog usavršavanja nastavnika na svim nivoima obrazovanja, ali i sadržajem inicijalnog obrazovanja i osposobljavanja budućih nastavnika. 

c)       Neophodno je uključiti korisnike i njihove porodice kao partnere - potrebno ih je konsultovati i aktivno uključiti u svaki aspekt korištenja AT. Korisnici i njihove porodice također mogu doprinijeti podizanju svijesti o prednostima AT i mogu pružati redovne povratne informacije koje su korisne za nadogradnju i ažuriranje proizvoda koji se koriste.

4. Medijska i informacijska pismenost kao model za kvalitetno digitalno obrazovanje aktivnih, obrazovanih i informisanih građana i građanki u cilju kreiranja demokratskog, stabilnog i društva jednakih ljudskih prava i vrijednosti

a)      Budući da online i digitalni svijet čine sastavni dio života osoba svih generacija, a posebno djece i mladih, u savremenom dobu pored seta cjeloživotnih znanja i vještina, prepoznajemo važnost izgradnje kapaciteta za medijsku i informacijsku pismenost od najvišeg-strateškog institucionalnog nivoa, do nivoa pojedinca.

U tom smislu neophodno je:

 

• raditi na jačanju normativno-pravnih okvira za medijsku i informacijsku pismenost u BiH,
• integrisati usvajanje vještina medijske i informacijske pismenosti u formalno i neformalno obrazovanje,
• kontinuirano jačati kapacitete nastavnog osoblja u domenu medijske i informacijske pismenosti,
• promovisati usvajanje digitalnih i vještina medijske i informacijske pismenosti kod djece i mladih na svim nivoima obrazovanja.

b)      Potpuno svjesni prisustva negativnih narativa, govora mržnje, online nasilja, itd., donosioci odluka, regulatorna tijela, obrazovne institucija, nastavnici_ce, roditelji, djeca i mladi, pozivaju se da:

• vrše kontinuiranu analizu prisustva govora mržnje u online okruženju,
• rade na „dekontaminaciji govora mržnje u online prostoru među djecom i mladima,
• jačaju kapacitete nastavnika i obrazovnih institucija kako bi mogli prepoznati oblike online nasilja, te identificirati metode, alate i pristupe pomoći učenicima u prevenciji i borbi protiv govora mržnje,
• uključe mlade kao aktivne aktere u procese donošenja odluka, kreiranja politika i akcija u domenu razvoja i promocije medijske i informacijske pismenosti u BiH,
• kao pojedinci i pojedinke rade na jačanju ličnih kompetencija za kritičko mišljenje, digitalnih i vještina medijske i informacijske pismenosti, te da u svom radu i svakodnevnom životu u online i offline prostoru koriste pozitivne narative, a izbjegavaju korištenje neciviliziranog i govora mržnje.

 

5. Digitalne tehnologije kao potencijal za transformaciju obrazovanja u BiH

 

Prepoznajući neizostavnost digitalnih tehnologija u obrazovanju današnjice i potencijal istih za unapređenje kvalitete obrazovanja, posvećeni smo praćenju globalnih trendova u obrazovanju i uvođenju inovativnih praksi u učionice u BiH.

 

a)      Pri tome, potrebno je uključiti predstavnike IKT poslovnog sektora koji imaju iskustva u polju  digitalnog učenja ili koji predstavljaju snažne igrače na tržištu rada u planiranje procesa digitalizacije u obrazovanju i njegovo izvođenje. 

b)      Potrebno je povećati ulaganja za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u domenu pedagoških i digitalnih kompetencija, uključujući i razvoj i unapređenje vršnjačkih mreža podrške nastavnika. Neophodno je sistemski prepoznavati primjere uspješnih praksi, adekvatno ih dokumentovati i širiti identifikovane inovacije u druge odgojno-obrazovne ustanove.

[1] https://gdpr.eu/