Evropska sedmica mentalnog zdravlja 2026.: Mentalno zdravlje za sve – zajednica, podrška i razumijevanje

Povodom obilježavanja Sedmice mentalnog zdravlja 2026. godine pod motom „Mentalno zdravlje za sve: zajednica, potpora i razumijevanje“, naglašava se važnost očuvanja mentalnog zdravlja kao jednog od temeljnih preduvjeta zdravlja, kvalitete života i dobrobiti svakog pojedinca i zajednice.

Mentalno zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već stanje emocionalne, psihološke i socijalne dobrobiti koje pojedincima omogućuje suočavanje sa svakodnevnim izazovima, ostvarivanje vlastitih potencijala i aktivno učešće u društvu. U vremenu obilježenom globalnim krizama, socioekonomskim nesigurnostima i rastućim pritiscima digitalnog okruženja, zaštita mentalnog zdravlja postaje jedan od najvažnijih javnozdravstvenih prioriteta.

Prema novim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), više od milijardu ljudi u svijetu živi s nekim oblikom mentalnog poremećaja, dok se u evropskoj regiji svaka šesta osoba suočava s poteškoćama mentalnog zdravlja. Mentalni poremećaji danas predstavljaju drugi najveći uzrok dugotrajne onesposobljenosti u svijetu, a anksioznost i depresija su među najčešćim mentalnim poremećajima. Izvještaj Regionalnog ureda SZO-a za Evropu iz 2025. godine govori da se jedno od sedmero djece i adolescenata suočava s poteškoćama mentalnog zdravlja, dok približno devet miliona adolescenata u Evropi u dobi od 10 do 19 godina živi s mentalnim poremećajima. Posebno zabrinjava podatak da se približno polovica svih mentalnih poremećaja razvije prije 14. godine života, zbog čega se rano prepoznavanje poteškoća, prevencija i pravovremena podrška smatraju ključnima za očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih.

Samoubistvo i dalje predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti među mladima u dobi od 15 do 29 godina. Prema podacima SZO-a, samo tokom 2021. godine približno 727.000 osoba izgubilo je život zbog samoubistva, što dodatno potvrđuje potrebu za jačanjem preventivnih aktivnosti, dostupnosti stručne pomoći i smanjenjem stigme povezane s mentalnim zdravljem.

Podaci iz publikacije Mental Health Atlas 2024 ukazuju kako ulaganja u mentalno zdravlje i dalje nisu dostatna. Države u prosjeku izdvajaju svega dva posto ukupnih zdravstvenih budžeta za mentalno zdravlje, dok globalni prosjek stručnjaka za mentalno zdravlje iznosi samo 13 na 100.000 stanovnika, što dodatno otežava dostupnost kvalitetnih i pravovremenih usluga mentalnog zdravlja.

Posebna pažnja u novim međunarodnim preporukama posvećena je utjecaju digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece i mladih. Iako digitalne tehnologije mogu omogućiti pristup informacijama, edukaciji i mrežama podrške, upozorava se i na negativne posljedice prekomjerne izloženosti društvenim mrežama, cyber nasilju, socijalnoj izolaciji, poremećajima spavanja, anksioznosti i depresiji.

Obilježavanje Sedmice mentalnog zdravlja prilika je za dodatno podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, smanjenje stigme i poticanje otvorenog razgovora, razumijevanja i potpore prema osobama koje se suočavaju s poteškoćama mentalnog zdravlja. Briga o mentalnom zdravlju nije znak slabosti, već izraz odgovornosti prema sebi, vlastitoj porodici i zajednici.

Regionalni centar za razvoj mentalnog zdravlja u jugoistočnoj Evropi, koji djeluje pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, ostaje snažno predan promociji mentalnog zdravlja, podizanju svijesti o važnosti prevencije i pravovremene podrške te jačanju sistema koji će svakom pojedincu omogućiti dostupnu, kvalitetnu i dostojanstvenu njegu. U vremenu sve izraženijih izazova savremenog društva, ulaganje u mentalno zdravlje predstavlja ulaganje u zdraviju, sigurniju, otporniju i humaniju budućnost društva u cjelini, uz jasnu poruku da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.