Klimatske promjene i ekstremne vrućine: Zaštita zdravlja je zajednička odgovornost

Ekstremne vrućine predstavljaju jednu od najozbiljnijih i najsmrtonosnijih posljedica klimatskih promjena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), toplotni stres jedan je od vodećih uzroka smrti povezanih s vremenskim prilikama te značajno povećava rizik od pogoršanja hroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i bubrežne bolesti, dijabetes, ali i poremećaje mentalnog zdravlja.

Klimatske promjene uzrokuju sve učestalije, duže i intenzivnije toplotne valove. Procjenjuje se da se između 2000. i 2019. godine u svijetu godišnje dogodilo oko 489.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama, dok je smrtnost među osobama starijim od 65 godina porasla za približno 85% u odnosu na početak ovog stoljeća. U nedavnoj izjavi, dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu, upozorio je da je samo u protekle četiri godine vrućina odnijela više od 200.000 života širom Evropske unije i pridruženih zemalja.

Posebno su ugroženi starije osobe, dojenčad i mala djeca, trudnice, osobe s hroničnim bolestima, osobe sa smanjenom pokretljivošću, radnici koji rade na otvorenom, sportisti, turisti, migranti, izbjeglice te osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uslovima ili imaju ograničen pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se posljedice ekstremnih vrućina mogu u velikoj mjeri spriječiti pravovremenim djelovanjem. Pored individualnih mjera zaštite, poput izbjegavanja boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, dovoljnog unosa tečnosti, boravka u rashlađenim prostorijama i zaštite najugroženijih članova zajednice, neophodan je koordiniran odgovor institucija.

SZO ističe da efikasni planovi za zaštitu zdravlja tokom toplotnih valova trebaju obuhvatiti sisteme ranog upozoravanja, pravovremeno informisanje stanovništva, jačanje otpornosti zdravstvenog sistema, prilagođavanje urbanih sredina, unapređenje stambenih uslova te posebne mjere zaštite rizičnih grupa.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine podsjeća građane da tokom perioda visokih temperatura:

• izbjegavaju boravak na otvorenom između 10 i 17 sati;

• redovno unose dovoljno vode i izbjegavaju alkoholna i zaslađena pića;

• nose laganu, svijetlu odjeću i štite glavu od sunca;

• posebnu pažnju posvete djeci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima;

• prate upozorenja i preporuke nadležnih zdravstvenih i meteoroloških institucija.

Zaštita zdravlja u uslovima klimatskih promjena zahtijeva zajedničko djelovanje institucija, zdravstvenog sektora, lokalnih zajednica i svakog pojedinca. Pravovremena priprema i odgovorno ponašanje mogu spasiti živote i smanjiti zdravstvene posljedice ekstremnih vrućina.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine podržava preporuke i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem zaštite ljudskih života, unapređenja javnog zdravlja i očuvanja životne sredine.