Pošalji dokument na e-mail

“Ako ne sredimo klimatske promjene, nećemo srediti ništa. Možemo zaboraviti sve druge planove, zaboraviti sve druge ideje s kojima bismo svijet učinili boljim mjestom, učinili naše živote i živote naše djece boljim životima. Možemo zaboraviti sve.” (George Monbiot) – riječi su to kojima je ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ankica Gudeljević, započela svoj govor pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) na Regionalnoj konferenciji regionalnih udruženja VI (Regija VI Evropa).

Dana 02. studenoga 2022. godine započela je Regionalna konferencija regionalnih udruženja VI (Regija VI Evropa). Konferencija, koja traje od 02. studenoga do 04. studenoga, ima jedan bitan cilj – podnijeti Izvještaj o stanju klime na području Europe u 2021. godini.

Upravo je predstavljanje Izvještaja središnji, najznačajniji dio trodnevne konferencije, kojemu su nazočili mnogi ministri iz Regije VI, koja se sastoji od 51. države članice. Osim ministara, na konferenciji su bili prisutni i stalni predstavnici pri WMO, ugledni naučnici na području klimatologije, meteorologije i hidrologije, voditelji značajnih organizacija i projekata za praćenje stanja klime poput ESWD-a, ECMWF-a, Copernicus-a, SERCOM-a, EUMETSTAT-a, Max Planck Instituta i mnogih drugih – ukupno preko 150 sudionika konferencije, među kojima i ministrica Gudeljević.

Podaci, dobiveni pomnim praćenjem stanja klime, uistinu su zabrinjavajući. Svjedoci smo ubrzanih promjena koje sve agresivnije pogađaju sve aspekte života. Vremenske katastrofe su postale gotovo svakodnevica – ekstremne suše, poplave, vjetrovi; ubrzano otapanje ledenjaka; temperaturni ekstremi; požari – sve su to popratne pojave klimatskih promjena.

Područje Evrope je regija koja se najbrže zagrijava u svijetu, znatno brže od očekivanog. Preko 125 miliona djece, prema podacima UNICEF-a, je posebno pogođeno i ugroženo klimatskim promjenama te živi u predjelima s ekstremno visokim UV indeksom. Broj ljudskih žrtava eksponencijonalno raste. Materijalna šteta se već odavno mjeri u bilijunima. Na žalost, iz godine u godinu stanje biva sve ozbiljnije.

“S obzirom na to da se Bosna i Hercegovina nalazi u veoma osjetljivom području koje je izrazito pogođeno klimatskim promjenama, to bi opremanje hidrometeoroloških zavoda, ali i ministarstava, civilne zaštite, policijskih uprava, službi hitne pomoći, moralo biti veoma važno.” – istaknula je ministrica Gudeljević. Uistinu, samo ulaganjem u obrazovanje, znanstvena istraživanja, sustave za rano upozoravanje na vremenske nepogode, imamo mogućnost predvidjeti katastrofe, spasiti živote, kućanstva, privredu, ekosustave.

            Kako je ministrica Gudeljević izjavila: “Klimatske promjene su sve veći problem - kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za cijeli svijet. Izazov koji je ispred svih nas a samo zajedničkom suradnjom možemo pronaći neko rješenje i pružiti nadu da će se promjene ublažiti.”

            U konačnici, prisjetimo se izreke – “Na mladima svijet ostaje.”  Ako se svijet ne ujedini u borbi protiv klimatskih promjena, mladima nećemo imati što ostaviti u naslijeđe.